Stručni rad
MORFOLOŠKA PREKLAPANJA SUSTAVA U NJEMAČKOME I HRVATSKOME JEZIKU
Marinko Pandžić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak
Morfološke razlike među jezicima, ovdje konkretno između njemačkoga
i hrvatskoga, nastaju zbog razlika u sustavima i zato je iznimno važno
istražiti genetsko-lingvistička i tipološka svojstva njihovih sustava. Njemački
sustav pripada zapadno-germanskoj grupi, a glavna su mu morfološka
obilježja posjedovanje člana, umanjeni sustav padeža, više pridjevskih
deklinacija, sustav jakih i slabih glagola itd. Nasuprot tomu hrvatski
jezik pripada južnoslavenskoj grupi jezika i naslijedio je vrlo razvijen
morfološki sustav praslavenskoga jezika koji je reduciran u svome razvoju,
ali bez većega rastroja odnosa unutar deklinacijskoga i konjugacijskoga
sustava. Njemački jezik pripada promjenljivo-analitičkim jezicima, a
promjena može biti „vanjska“, pomoću nastavaka, i „unutarnja“, promjenom
vokala. Promjena nije jednako razvijena u svim vrstama riječi. Ona
je u pridjeva čak razvijenija negoli u imenica, zamjenica ili glagola. U
hrvatskome jeziku odigrala je veliku ulogu pri oblikovanju morfološkoga
sustava težnjā za pojednostavljenjem bogatoga praslavenskog sustava
koji je imao mnoštvo deklinacija i glagolskih oblika. Tako je hrvatski jezik
od staroga sustava sačuvao malo, a formirao je odnose u unutarnjem
sustavu na osnovi prirodnoga i gramatičkoga roda, dvaju brojeva i dvaju
glagolskih aspekata. Tako se razvio sustav od sedam padeža, sustav neodređenih
i određenih pridjeva, sustav glagolskoga aspekta utemeljen na
opoziciji „perfektivni – imperfektivni“ glagoli. Razlike ili diferencije koje
su ustanovljene u ovoj analizi trebale bi potpomoći kako u savladavanju tako i u otklanjanju poteškoća i pogrješaka na morfološkoj razini u obama jezicima.
Ključne riječi
morfološki sustavi; svojstva jezičnih sustava; morfološka obilježja jezika; imenice; zamjenice; pridjevi; glagoli i glagolski aspekti
Hrčak ID:
229713
URI
Datum izdavanja:
7.12.2011.
Posjeta: 670 *