hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3

RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT

Antun Alegro ; Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Botanički zavod, Biološki odsjek
Vedran Šegota ; Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Botanički zavod, Biološki odsjek

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 61-80 preuzimanja: 166* citiraj
APA 6th Edition
Alegro, A. i Šegota, V. (2019). RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT. Senjski zbornik, 46 (1), 61-80. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3
MLA 8th Edition
Alegro, Antun i Vedran Šegota. "RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT." Senjski zbornik, vol. 46, br. 1, 2019, str. 61-80. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3. Citirano 04.08.2020.
Chicago 17th Edition
Alegro, Antun i Vedran Šegota. "RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT." Senjski zbornik 46, br. 1 (2019): 61-80. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3
Harvard
Alegro, A., i Šegota, V. (2019). 'RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT', Senjski zbornik, 46(1), str. 61-80. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3
Vancouver
Alegro A, Šegota V. RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT. Senjski zbornik [Internet]. 2019 [pristupljeno 04.08.2020.];46(1):61-80. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3
IEEE
A. Alegro i V. Šegota, "RAZNOLIKOST I UGROŽENOST TRAVNJAKA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT", Senjski zbornik, vol.46, br. 1, str. 61-80, 2019. [Online]. https://doi.org/10.31953/sz.46.1.3

Sažetak
Travnjaci Nacionalnog parka Sjeverni Velebit većinom nisu primarni tip vegetacije,
nego su nastali kao posljedica ljudskog djelovanja krčenjem i paljenjem šuma, ispašom i
košnjom. Taj je proces započeo prije više tisućljeća te je kontinuirano održavao ravnotežu
između šuma i travnjaka, a rezultirao je većom bioraznolikošću no što bi bila u nedirnutom
prirodnom stanju. U drugoj polovici 20. stoljeća tradicionalne sezonske transhumantne
vertikalne migracije ljudi i stoke iz Podgorja na velebitske ljetne pašnjake prekinute su
kao posljedica snažne depopulacije Podgorja, koje je danas najslabije naseljeno područje u
Hrvatskoj. Vegetacijska istraživanja travnjaka unutar Parka tijekom 2009. i 2010. ukazala
su na veliku raznolikost travnjaka koji se međusobno razlikuju ovisno o nadmorskoj visini,
reljefu terena, značajkama tla, utjecaju vjetra i nekadašnjem načinu upotrebe. Sukcesija,
odnosno zarastanje travnjačkih površina drvenastim i grmolikim vrstama zabilježena je na
gotovo svim tipovima travnjaka, no intenzitet zarastanja i vrste kojima zarastaju ovise o
tipu travnjaka. Sukcesija je značajno sporija na travnjacima vršne zone nego na travnjacima
primorske padine zbog kraćega vegetacijskog perioda, oštrije klime, izloženosti buri te
prostranijih travnjaka koji sporije zarastaju od manjih, fragmentiranih travnjaka kakve
nalazimo na nižim nadmorskim visinama. Očuvanje travnjaka morao bi biti prioritet
upravljanja Parkom jer, osim iznimne bioraznolikosti, travnjaci nam ujedno govore i
o prošlosti čitava područja, načinu života, privređivanja, kretanja te čine neizostavan i
nemjerljivo važan dio prirodne i kulturne baštine.

Ključne riječi
pašnjaci; sukcesija; transhumanca; ispaša

Hrčak ID: 231852

URI
https://hrcak.srce.hr/231852

[engleski]

Posjeta: 264 *