hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Filozofija povijesti Aurelija Augustina

Ivan Smiljanić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4926-3162 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (270 KB) str. 22-41 preuzimanja: 400* citiraj
APA 6th Edition
Smiljanić, I. (2019). Filozofija povijesti Aurelija Augustina. Čemu, XV (26), 22-41. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/232430
MLA 8th Edition
Smiljanić, Ivan. "Filozofija povijesti Aurelija Augustina." Čemu, vol. XV, br. 26, 2019, str. 22-41. https://hrcak.srce.hr/232430. Citirano 02.12.2021.
Chicago 17th Edition
Smiljanić, Ivan. "Filozofija povijesti Aurelija Augustina." Čemu XV, br. 26 (2019): 22-41. https://hrcak.srce.hr/232430
Harvard
Smiljanić, I. (2019). 'Filozofija povijesti Aurelija Augustina', Čemu, XV(26), str. 22-41. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/232430 (Datum pristupa: 02.12.2021.)
Vancouver
Smiljanić I. Filozofija povijesti Aurelija Augustina. Čemu [Internet]. 2019 [pristupljeno 02.12.2021.];XV(26):22-41. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/232430
IEEE
I. Smiljanić, "Filozofija povijesti Aurelija Augustina", Čemu, vol.XV, br. 26, str. 22-41, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/232430. [Citirano: 02.12.2021.]

Sažetak
U radu se prikazuju temeljne crte filozofije povijesti Aurelija Augustina. Prema njemu, povijest je u bitnome određena postojanjem dvaju međusobno suprotstavljenih gradova: civitas Dei i civitas terrena. Međusobno suhođenje ta dva grada, koja treba shvaćati kao mističko-eshatološku zbiljnost, a ne kao političko-pravnu stvarnost, trajat će sve do svršetka svijeta. Primat svete nad profanom poviješću vidljiv je diljem Augustinove kršćanske filozofije. Augustin se svojom kritikom tradicionalne poganske religije ujedno pokazuje ključnom točkom sinteze tradicionalne rimske vrline i novih etičkih zahtjeva pobjedonosne kršćanske religije. Odbacivanjem koncepta milenarizma i vezivanja kršćanske religije uz sudbinu bilo koje političke zajednice osigurao je opstanak i daljnje mogućnosti širenja kršćanstva nakon propasti Rimskoga Carstva među novopridošla germanska plemena. Odlučnom kritikom antičkoga cikličkog shvaćanja vremena i odbacivanjem nauka o metempsihozi otvorio je puteve za daljnji razvoj zapadnoga čovjeka.

Ključne riječi
Aurelije Augustin; povijest; Rim; neoplatonizam; kršćanstvo; poganstvo; blaženstvo; eshatologija.

Hrčak ID: 232430

URI
https://hrcak.srce.hr/232430

Posjeta: 696 *