Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21857/yvjrdcqd0y
Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslavačkih sela
Katarina Lukec
; Centar za kulturu Čazma, Gradski muzej Čazma, Čazma, Hrvatska
Sažetak
U članku se prikazuje mogućnost interpretacije i korištenja usmenoknjiževnih predaja kao izvora znanja u kontekstu (lokalne) povijesti. Pritom se predstavljaju sve tri, odnosno četiri tematske skupine predaja te se na konkretnim primjerima pokazuje što one govore o mjestu ili kraju iz kojeg dolaze i koliko su bile bitne za same kazivače, koji ih nerijetko tretiraju kao legitimne izvore znanja o povijesti mjesta, a koji to često i jesu/postaju. Usmjerujući se na pojedinca i njegovo shvaćanje svijeta oko sebe, a koje je dobiveno prije svega pomoću usmene književnosti, te primjenom drugačije, točnije folklorističke metodologije, ovakav način istraživanja pripada novoj povijesti kao autonomnoj struji povijesne znanosti (Bertoša, 2002.). Rad se usmjerava na mogućnost interdisciplinarnosti usmene književnosti i povijesti na području sjeverne Moslavine, a na temelju samostalnog usmenoknjiževnog istraživanja.
Ključne riječi
Bjelovarsko-bilogorska županija; lokalna povijest; nova povijest; predaje; sjeverna Moslavina; usmena književnost
Hrčak ID:
235766
URI
Datum izdavanja:
12.2.2020.
Posjeta: 4.402 *