Veterinarska stanica, Vol. 51 No. 3, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.46419/vs.51.3.6
Razlikovanje alimentarnog limfoma od upalne bolesti crijeva te utjecaj pasmine i dobi na pojavnost patoloških promjena u probavnom sustavu pasa
Aneta Piplica
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sven Menčik
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Andrea Gudan Kurilj
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Branka Artuković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Lidija Medven Zagradišnik
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marko Hohšteter
orcid.org/0000-0001-8844-2660
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj ovog rada bio je istražiti korisnost upotrebe imunohistokemijske metode (IHK) zajedno s histopatološkom pretragom u dijagnosticiranju i razlikovanju alimentarnog limfoma (AL) od upalne bolesti crijeva (UBC). U istraživanju su korišteni arhivski histopatološki nalazi i preparati tkiva, parafinski blokovi i stakalca. Prema pripadnosti pasmina podijelili u tri skupine malu, srednju ili veliku skupinu pasa. Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost pojedinih patoloških promjena ovisno o skupini pasa, dobi i spolu. Obavljenim istraživanjem zabilježili smo da je srednja vrijednost dobi u skupini malih pasmina pasa iznosila 7,58±3,59 godina, u skupini srednjih pasmina 7,45±3,04 godina te u skupini velikih pasmina 6,58±3,47 godina. Prosječna dob pasa oboljelih od alimentarnog limfoma iznosila je 8,8 godina, za razliku od upalne bolesti crijeva gdje je iznosila 7,0 godina. Unutar sve tri skupine pasa zabilježen je veći broj jedinki muškog spola. Najveći udio biopsiranih uzoraka (70,73 %) analiziran je iz tkiva tankog crijeva; po 8 uzoraka (27,59 %) iz male skupine pasa, 11 uzoraka iz srednje skupine (37,93 %) te po 10 uzoraka iz velike skupine pasa (34,48 %). Udio biopsiranog tkiva želudca bio je nešto niži (24,39 %) dok je tkivo debelog crijeva uzorkovano u samo dva psa (4,88 %). Histopatološkom analizom utvrđeno je 16 slučajeva upalne bolesti crijeva (45,71 %), 7 slučajeva limfoma (20,00 %), 9 slučajeva suspektne upale (25,71 %) te 3 slučaja suspektne upale/limfoma (8,58 %). Nakon provedene IHK metode ustanovljeno je da je u 6 slučajeva dijagnoza donesena histopatološkom evaluacijom potvrđena, u 5 slučajeva je opovrgnuta dok je u 5 slučajeva IHK metoda bila korisna kako bi razlučili AL od UBC. Utvrđene su značajne razlike (P<0,05) između dijagnoze upalne bolesti crijeva te limfoma ustanovljene patohistološkom pretragom te imunohistokemijskom metodom. Ustanovljena je češća pojavnost T staničnog limfoma u tankom crijevu dok je pojavnost B staničnog limfoma učestalija u želudcu. Povezanost s tendencijom učinka zabilježena je između patohistološke dijagnoze i CD3 biljega (r=-0.34; P=0,08) odnosno između patohistološke dijagnoze i CD79 biljega (r=0.36; P=0,09) s nešto nižom razinom povezanosti između patohistološke dijagnoze i dijagnoze IHK (r=0.21; P=0,34). Na temelju rezultata našeg istraživanja može se zaključiti da je imunohistokemijska metoda korisna za potvrdu dijagnoze i razlikovanje alimentarnog limfoma i upalne bolesti crijeva.
Ključne riječi
pas; retrospektivna analiza; alimentarni limfom; upalna bolest crijeva
Hrčak ID:
237808
URI
Datum izdavanja:
18.5.2020.
Posjeta: 2.643 *