Bogoslovska smotra, Vol. 76 No. 3, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Isus veći od Abrahama (Iv 8,30-58). Mjesto i uloga Abrahama u Ivanovu evanđelju
Ivan Dugandžić
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Kao rodozačetnik i nositelj obećanja Abraham u brojnim novozavjetnim spisima i Židovima i kršćanima služi kao identifikacijski lik. Dok Židovi ističu svoje porijeklo od Abrahama, judeokršćani su uvjereni da su oni baštinici njegovih obećanja koja su se ispunila u Kristu, pa se s još više razloga mogu pozivati na zajedničkog praoca vjere. No upravo ta činjenica da kršćani na Abrahama gledaju iz kristološke perspektive predstavlja osjetljivo teološko pitanje takvog pozivanja na Abrahama, što rezultira daljnjim pitanjem odnosa Crkve i Izraela, kršćana i Židova. Kao i u mnogim drugim pitanjima, Ivanovo evanđelje i u tom pogledu predstavlja poseban tekst, jer je u oštrom polemičnom tonu Abraham uporabljen protiv Židova. Isus niječe Židovima da su djeca Abrahamova, jer traže da ga ubiju (Iv 8,40). Zato se oni ne mogu pozivati ni na Boga kao svoga oca (8,42), već im je otac đavao koji je od početka čovjekoubojica (8,44). Na kraju Isus tvrdi kako je Abraham sam svjedočio za njegov Dan, iz čega proizlazi da je Isus veći od Abrahama (8,55-58). Taj Ivanov tekst često je izazivao antižidovske reakcije i zato proglašavan antisemitskim. Zato se postavlja ozbiljno pitanje, mogu li kršćani taj tekst, nakon iskustva holokausta, čitati zajedno sa Židovima, a da se ne moraju stidjeti što on stoji i u novozavjetnom kanonu? U traženju odgovora na to pitanje nastoji se osvijetliti povijesna pozadina nastanka takvog teksta, mjesto i uloga polemike u tadašnjem vremenu, posebice među Židovima, kao i retorička strategija koju mu je autor namijenio u širem kontekstu svoga djela.
Ključne riječi
Isus; Abraham; Židovi; kršćani; evanđelist; sinovstvo; kristologija; monoteizam; objava; vjera; polemika
Hrčak ID:
23828
URI
Datum izdavanja:
18.1.2007.
Posjeta: 2.533 *