Pregledni rad
https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske
Ivo Grgić
orcid.org/0000-0003-3900-4925
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Marin Čagalj
orcid.org/0000-0003-4193-7759
; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
Lucija Baškarić
; Agronomska škola Zagreb, Hrvatska
Jernej Prišenk
; Fakulteta za kmetijstvo in biosistemske vede, Univerza v Mariboru, Slovenia
Puni tekst: hrvatski pdf 1.881 Kb
str. 4-11
preuzimanja: 413
citiraj
APA 6th Edition
Grgić, I., Čagalj, M., Baškarić, L. i Prišenk, J. (2020). Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske. Glasnik Zaštite Bilja, 43. (4.), 4-11. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
MLA 8th Edition
Grgić, Ivo, et al. "Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 43., br. 4., 2020, str. 4-11. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1. Citirano 22.11.2024.
Chicago 17th Edition
Grgić, Ivo, Marin Čagalj, Lucija Baškarić i Jernej Prišenk. "Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske." Glasnik Zaštite Bilja 43., br. 4. (2020): 4-11. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
Harvard
Grgić, I., et al. (2020). 'Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske', Glasnik Zaštite Bilja, 43.(4.), str. 4-11. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
Vancouver
Grgić I, Čagalj M, Baškarić L, Prišenk J. Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2020 [pristupljeno 22.11.2024.];43.(4.):4-11. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
IEEE
I. Grgić, M. Čagalj, L. Baškarić i J. Prišenk, "Regionalni aspekt ekološke poljoprivrede Hrvatske", Glasnik Zaštite Bilja, vol.43., br. 4., str. 4-11, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31727/gzb.43.4.1
Preuzmi JATS datoteku
Sažetak
Republika Hrvatske u svim strateškim dokumentima poljoprivrednog razvitka polazi i od uvažavanja značajnih regionalnih razlika. Klimatske i pedološke razlike povijesno su determinirale vrste i intenzitet proizvodnji te su dobra osnova budućeg poljoprivrednog razvitka koji bi se temeljio na regionalnoj sinergiji. U tome, a zahvaljujući rastu potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja, sve je veći broj ekoloških proizvođača koji su još uvijek nedovoljno tržno zastupljeni. U 2018. godine je u Hrvatskoj bilo registrirano 4.373 eko proizvođača te se predviđa da bi ih do 2025. godine bilo oko 6.100. U razdoblju od 2013. do 2018. godine bilježi se veliko povećanje površina ekološkog poljoprivrednog zemljišta i to s 40.660 na 103.166 ha. Najveće povećanje imaju trajni travnjaci (2,8 puta), zatim trajni nasadi (2,5 puta) te oranice (2,4 puta) koje čine ispod polovice ukupnih ekoloških površina (48,7%). Najviše površina u ekološkom uzgoju nalazi se u Panonskoj (39,0%), manje u Jadranskoj (36,9%) te najmanje u Središnjoj Hrvatskoj (24,1%). Panonska Hrvatska posjeduje 66,7% ukupnih oranica i vrtova u ekološkom uzgoju, Središnja Hrvatska 39,3% površina trajnih nasada (39,3%) te Jadranska Hrvatska čak 74,0% površina ukupnih trajnih travnjaka Hrvatske koji su u ekološkom uzgoju. U ukupnoj ekološkoj proizvodnji značajnije su zastupljena žita (14,87%) i voće (11,52%), a od pojedinačnih kultura su pšenica ozima, kukuruz, ječam ozimi, pravi pir, tritikale ozime, zob jara, orah, lijeska i šljiva.
Ključne riječi
ekološka poljoprivreda, regija, proizvodnja, Hrvatska
Hrčak ID:
241579
URI
https://hrcak.srce.hr/241579
Datum izdavanja:
17.7.2020.
Podaci na drugim jezicima:
engleski
Posjeta: 1.609
*