Geostrategijski aspekt podunavsko-jadranske orijentacije hrvatskoga geografskog prostora
Marinko Lozančić
; Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“, Zagreb, Hrvatska
Slaven Zdilar
; Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Borna Fuerst-Bjeliš
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb, Hrvatska
APA 6th Edition Lozančić, M., Zdilar, S. i Fuerst-Bjeliš, B. (2020). Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space. Geoadria, 25 (2), 0-0. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038
MLA 8th Edition Lozančić, Marinko, et al. "Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space." Geoadria, vol. 25, br. 2, 2020, str. 0-0. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038. Citirano 06.03.2021.
Chicago 17th Edition Lozančić, Marinko, Slaven Zdilar i Borna Fuerst-Bjeliš. "Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space." Geoadria 25, br. 2 (2020): 0-0. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038
Harvard Lozančić, M., Zdilar, S., i Fuerst-Bjeliš, B. (2020). 'Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space', Geoadria, 25(2), str. 0-0. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038
Vancouver Lozančić M, Zdilar S, Fuerst-Bjeliš B. Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space. Geoadria [Internet]. 2020 [pristupljeno 06.03.2021.];25(2):0-0. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038
IEEE M. Lozančić, S. Zdilar i B. Fuerst-Bjeliš, "Geostrategic aspect of the Danubian-Adriatic orientation of the Croatian geographical space", Geoadria, vol.25, br. 2, str. 0-0, 2020. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.3038
Sažetak Važno je obilježje današnjega hrvatskog teritorija položaj na povijesnim spojnicama sjevera i juga Europe, kao i Panonije, odnosno Podunavlja i Sredozemlja. Odrednice Hrvatske kao jadranske i srednjoeuropske, odnosno podunavske zemlje, čine temelj procesa valorizacije njezinih prostornih prednosti. Položaj na jadranskom pročelju i podunavskoj okosnici uvelike određuje maritimno i kontinentalno značenje položaja hrvatskoga prostora. Širenju gravitacijske dunavske prostorne zone prometnoga i gospodarskoga utjecaja zasigurno će pridonositi koridori koji prolaze kroz Hrvatsku i otvaraju Podunavlje prema Sredozemlju na hrvatskome jadranskom pročelju – geografskom izvoru hrvatske nacionalne snage (moći). Podunavsko-jadranska orijentacija predstavlja uvjet u kojem jadransko-jonska cesta i koridor X kao spojnica zapadne Europe s crnomorskim i blisko-istočnim prostorom, čine prostor Hrvatske i Bosne i Hercegovine tranzitnim prstenom i raskrižjem na vratima jugoistočne Europe. Time je Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, bitan čimbenik geoprometnoga povezivanja, ali i sigurnosnoga i geopolitičkoga stabiliziranja susjednih zemalja u Jugoistočnoj Europi. Najnoviji geoprometni projekti Srbije integrirani u regionalne prometne projekte pod rusko-turskim geopolitičkim utjecajem čine zonu Baltik – Jadran – Crno more sigurnosno osjetljivom, a prostor Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potiskuju u geoprometnu regionalnu sjenu i marginalizaciju te izravno utječu na njihov ukupni razvoj i sigurnost.