Izvorni znanstveni članak

METONIMIJA KAO STRATEGIJA PREVOĐENJA KULTUROLOŠKIH POJMOVA

Marija Omazić ; Filozofski fakultet, Osijek, Hrvatska
Blaženka Šoštarić ; Filozofski fakultet, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Metonimija i metafora u kognitivnoj se lingvistici smatraju osnovnim poveznicama jezika i misli, kognitivnim mehanizmima koji nam pomažu pretočiti misli u riječi. Cilj je ovog rada u prvom dijelu ilustrirati univerzalnost i sveprisutnost metonimije kao kognitivnog
mehanizma u različitim jezicima i ilustrirati njezinu moguću primjenu kao translatološkog alata.
Analizom odabranih primjera prijevoda s engleskoga na hrvatski jezik pokazat ćemo da kod određenih semantičkih skupina kulturoloških pojmova postoji tendencija prema promjeni vrste metonimijskog preslikavanja u jeziku cilju. Nadalje ćemo ispitati motivaciju za ovu tendenciju ispitujući može li konzistentnost ove tendencije ukazivati na inherentnu razliku u metonimijski zasnovanom oblikovanju svijeta u dva promatrana jezika ili se pak
radi o metonimiji kao translatološkom alatu koji služi kako bi se premostile kulturološke razlike između dva jezika.
Metonimija se, dakle, ne koristi samo unutar pojedinog jezika kao kognitivni mehanizam nego se, kako pokazuje naš korpus odabranih primjera, može koristiti i kao premosnica između dvaju jezika u procesu prevođenja, što je još jedan dokaz koji potvrđuje njezinu univerzalnost.

Ključne riječi

metonimija; kognitivna lingvistika; znanost o prevođenju; kulturološki pojmovi; strategije prevođenja

Hrčak ID:

25058

URI

https://hrcak.srce.hr/25058

Datum izdavanja:

9.12.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.860 *