Filozofska istraživanja, Vol. 41 No. 1, 2021.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21464/fi41101
O povijesti pojma slobode
Lino Veljak
orcid.org/0000-0003-2887-0668
; Zagorska 22, HR–10000 Zagreb
Sažetak
Pojam slobode (grč. eleuthería, lat. libertas) oblikuje se u antičkoj filozofiji u značenju privilegija koji pripada punoljetnim slobodnim građanima pa su mogućnosti slobode lišeni stranci, maloljetnici, žene i robovi. Takvu odredbu slobode preuzima i rimsko pravo, zarazliku od stoičke filozofije i novozavjetnog kršćanstva, gdje se sloboda proširuje na sva ljudska bića. Dok stoici (bar djelomice) osuđuju ropstvo, dotle kršćanstvo eshatologizira slobodu (svi su ljudi slobodni kao Božja djeca, ali to ne implicira ukidanje ovozemaljskog ropstva). Srednji vijek nadovezuje se na takvo poimanje slobode, ali se u tom razdoblju uz ostalo formulira i sekularan pojam slobode, kakav posebice dolazi do izražaja u Magna carta libertatum. Moderni pojam slobode oblikuje se u novovjekovlju, od Lockeove odredbe života, slobode i vlasništva kao neotuđivih građanskih prava, preko Voltaireova zahtjeva za slobodom mišljenja i Rousseauova izjednačavanja slobode s ljudskom biti, pa do Kantova poimanja slobode koja je moguća samo posredstvom uma. Ideali Francuske revolucije sloboda, jednakost, bratstvo (liberté, égalité, fraternité) konkretiziraju se u Deklaraciji o ljudskim i građanskim pravima (a na granice tom deklaracijom postavljene slobode ukazat će Marx). Klasičnu liberalnu koncepciju slobode formulirat će pak John Stuart Mill, a danas se rasprave o slobodi vode, s jedne strane, na razini pitanja o individualnoj slobodi (primjerice, po Sartreovu i Camusovu mišljenju čovjek je nužno slobodan, dok je po nekim zastupnicima sociobiologije i istraživačima u polju neurobiologije ljudsko biće bitno genski determinirano), a s druge strane, na razini problematiziranja društvenih pretpostavki slobode ljudskog bića (gdje se u središtu diskusije nalazi pitanje je li privatno vlasništvo uvjet mogućnosti slobode ili je ono prepreka zbiljskoj slobodi).
Ključne riječi
sloboda; eshatologija; sekularnost; građanska prava; ljudska prava; um; jednakost; bratstvo; liberalnost; vlasništvo
Hrčak ID:
251408
URI
Datum izdavanja:
11.1.2021.
Posjeta: 3.754 *