Prethodno priopćenje
Došenova Jeka planine (1767.) i Aždaja sedmoglava (1768.) u kontekstu naslijeđa katoličke obnove i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva
Goranka Šutalo
orcid.org/0000-0002-6706-4143
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Hrvatska književna historiografija (Matić, Kombol, Georgijević, Bogišić i dr.) Vida Došena uglavnom opisuje kao vjerskog pisca, koji se kritikom narodnog života i običaja u osamnaestostoljetnoj Slavoniji (u Jeci planine i u Aždaji sedmoglavoj) pridružuje prosvjetiteljskim nastojanjima, čiji je slavonski predvodnik tada bio Matija Antun Relković. Došenov prosvjetiteljski rad, na tragu prvog izdanja Relkovićeva Satira iliti divjeg čovika (1762.), ostaje međutim nedovoljno precizno pojašnjen. U radu sam stoga nastojala Došenova djela sagledati i s aspekta katoličke obnove kao procesa dugog trajanja, ali i s aspekta katoličkog prosvjetiteljstva, čije se naznake mogu uočiti u oba Došenova djela, što je ponajprije vidljivo u isticanju važnosti korisnog djelovanja koje pridonosi javnom dobru, tj. koristi općini. Te posljednje, katoličkoprosvjetiteljske elemente smatram vrlo važnima jer se upravo na temelju njih može nešto preciznije objasniti i definirati značenje Došenova prosvjetiteljskog rada kojemu su, kao svjetovnom svećeniku, jozefinske reformne ideje mogle biti bliske i prihvatljive.
Ključne riječi
Vid Došen, Jeka planine, Aždaja sedmoglava, katolička obnova, katoličko prosvjetiteljstvo.
Hrčak ID:
251785
URI
Datum izdavanja:
12.8.2020.
Posjeta: 969 *