Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Perivojna arhitektura

Mladen Obad Šćitaroci orcid id orcid.org/0000-0003-0656-386X
Bojana Bojanić Obad Šćitaroci orcid id orcid.org/0000-0002-1957-6830


Puni tekst: hrvatski pdf 1.878 Kb

str. 56-63

preuzimanja: 209

citiraj


Sažetak

Perivojna arhitektura nije puko uređenje javnih otvorenih površina u gradu, već se njome oblikuje i izgrađuje gradsko tkivo javne namjene – od ulica i trgova do gradskih perivoja, šetališta, parkova i perivojnih šuma. Ono što perivoj razlikuje od parka i vrta jest umjetnička i kreativna ambicija – perivoj je doslovno arhitektura u organskom materijalu.
Pauzanija je u 2. stoljeću napisao da se mjesta koja nemaju javne građevine ne mogu smatrati gradom. Tu misao možemo primijeniti i na javne perivoje u gradu, koji su čimbenik urbane kulture, u prostoru Hrvatske nazočne 25 stoljeća.
Tijekom 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj i Europi bili su planirani i izvedeni brojni i raznoliki tipovi javnih vanjskih prostora, posebice pejsažnih i perivojnih. Prošlost nam ne služi samo tome da bismo utvrdili kako je nekad bilo, već da u njoj prepoznamo trajna načela koja je moguće danas i ubuduće primijeniti, uz potrebno osuvremenjivanje i nadgradnju.
Percepcija je da je malo novih javnih pejsažnih površina izvedena u Hrvatskoj u zadnja tri desetljeća, a perivoja vrlo malo. Urbanističkim planovima predviđeni javni prostori se stalno smanjuju. Nešto više se obnavljaju povijesni zaštićeni perivoji, premda ne uvijek na zadovoljavajući način. Gradovi često žive na staroj slavi povijesnih trgova i povijesnih perivoja. Potrebno je poštivati i održavati nasljeđe, ali svako doba mora stvoriti novo da bi to novo u budućnosti moglo postati novo nasljeđe.

Ključne riječi

pejzažna arhitektura; javni perivoji; javni prostori; kulturno nasljeđe; urbana kultura

Hrčak ID:

264094

URI

https://hrcak.srce.hr/264094

Datum izdavanja:

31.12.2019.

Posjeta: 698 *