Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine

Milivoj Blažević ; Arhivski centar u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 7.153 Kb

str. 583-643

preuzimanja: 2.820

citiraj


Sažetak

Geostrateški značaj Šibenika omogućio je razdoblje od nekoliko godina snažnijeg razvoja do početka gospodarske krize 1929. godine. U tom pogledu Šibenik je bio emporij za viškove roba i sirovina iz zaleđa države i dijela zemalja centralne Europe. Drvna građa, ugljen, boksit, aluminij, gips, cijanamid i drugi proizvodi kemijske industrije, kao i viškovi poljoprivrednih proizvoda (vino, ulje) bili su od velikog značaja za izvozne rezultate lučkog prometa. Nedostatak sveobuhvatne brige Kraljevine Jugoslavije za pomorsku tradiciju, značaj dalmatinskih luka i industriju općenito, prouzrokovao je da grad, unatoč velikim mogućnostima svoje infrastrukture, nije razvio složenije oblike lučko-prometnog gospodarstva. Strani kapital sudjelovao je većinom u iskorištavanju sirovinske baze ovog podneblja i nije utjecao na razvoj tehnologije koja bi omogućila znatnije unapređenje industrijske proizvodnje. Nepostojanje gospodarske strategije i političke nesuglasice različitih protagonista kao nositelja općeg razvoja bili su uzrokom samoodrživog razvoja i sporog trenda porasta općeg standarda i organizacije komunalnog sustava. Težački element grada i pokraj svih industrijsko-obrtničkih inovacija i napretka pretežno je pružao opći ton partikularnih interesa skromnog poljoprivrednog i prometno-trgovačkog razvoja. Od sredine 30-ih godina u tom pogledu Šibenik dijeli sudbinu čitave Dalmacije sve do početka Drugog svjetskog rata, 1941. godine. Pronađeni arhivski izvori, do sada nepoznati i neistraženi, omogućili su da se prvi put predstavi ova tematika za navedeno razdoblje u kojemu je Šibenik imao veoma značajnu ulogu. U razdoblju kada je Zadar bio izvan okvira matične države, Šibenik je preuzeo mnoge funkcije centra sjeverne Dalmacije i uz Split, koji je do 1941. godine doživio snažniji razvoj, bio je središte dobrog dijela prekomorskog izvoza i prometa kako prema Italiji i drugim sredozemnim zemljama, tako i prema V. Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Ključne riječi

Šibenik, šibenska luka, željeznica, geopolitika, trgovina i promet, industrija, operativne obale i skladišta, Šipad, SUFID, Vrulje, Dobrik i Rogač, Trgovačko industrijsko-obrtnička komora

Hrčak ID:

26697

URI

https://hrcak.srce.hr/26697

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.604 *