Stručni rad

Posljedice dugotrajne intenzivne tjelesne aktivnosti na srce

Duje Čulina ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zdravko Babić ; Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Sestre Milosrdnice

Sažetak

Sportske aktivnosti se aproksimacijom dijele u skupinu vježbi izdržljivosti, u skupinu vježbi snage, te najčešće u one koje sadrže oba elementa. Fiziološka prilagodba srca na napornu i dugotrajnu tjelesnu aktivnost sastoji se od zadebljanja stijenki i povećanja volumena komora koje se naziva sportsko srce. Kontinuirano, dugotrajno i izražajno opterećenje udruženo s određenim čimbenicima rizika dovodi do trajnih patoloških promjena koje su objedinjene pod nazivom sindrom prenaprezanja srca. Takve promjene očituju se morfološkim deformacijama srčanog tkiva i patološkim funkcionalnim promjenama u radu srca. Posebna značajnost sindroma prenaprezanja srca očituje se povećanom incidencijom iznenadne srčane smrti (SCD), čime je pravodobno dijagnosticiranje navedenog stanja od izuzetnog kliničkog značaja. Za otkrivanje navedenih promjena služimo se klasičnim, ali i suvremenim dijagnostičkim metodama, uz poseban oprez zbog često tanke granice između interpretacije promjena u sportskom srcu i sindroma prenaprezanja srca. Različitim studijama utvrđene su promjene koje se mogu kvantificirati softisciranim dijagnostičkim metodama, a koje upućuju na sindrom prenaprezanja
srca, te posljedično zahtijevaju sniženje razine, privremenu ili trajnu apstinenciju od sportske aktivnosti, ili pak upućuju na stanje koje zahtjeva daljnju dijagnostičku evaluaciju i terapiju.

Ključne riječi

sportska aktivnost, sindrom prenaprezanja srca, suvremena dijagnostika

Hrčak ID:

277894

URI

https://hrcak.srce.hr/277894

Datum izdavanja:

20.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.193 *