Pregledni rad

NEUROLOŠKA OČITOVANJA COVID-19

VANJA BAŠIĆ KES ; Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
NEVENA GRBIĆ ; Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
VIŠNJA SUPANC ; Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
IRIS ZAVOREO ; Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
LUCIJA ZADRO MATOVINA ; Klinika za neurologiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Krajem 2019. god. otkrivena je nova bolest nazvana COVID-19 (od engl. Corona Virus Disease-2019). Bolest je uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2 (od engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2), a s obzirom na brzo širenje od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ubrzo je proglašena pandemija. Na početku pandemije ustanovljeno je da se COVID-19 osim dišnim simptomima može očitovati simptomima drugih organskih sustava. Između ostalog COVID-19 može se očitovati neurološkom simptomatologijom, a neurološki simptomi mogu se javiti i kao komplikacija COVID-19 te nakon preboljenja same bolesti. Cilj: nastojali smo prikupiti najnovije spoznaje o COVID-19 i neurološkim očitovanjima i komplikacijama. Također, željeli smo istaknuti i moguće razlike pri postavljanju dijagnoze i liječenja. Metode: Pretražili smo bibliografsku bazu podataka MEDLINE s ključnim riječima neurološki simptomi, komplikacije, COVID-19 sve do 2020. godine. Rezultati: Do sada su prema izvješću SZO ustanovljena 23 neurološka simptoma i 14 neuroloških dijagnoza. Prema podatcima SZO do sada je 1/3 hospitaliziranih bolesnika imala neurološke simptome. Kod bolesnika starijih od 66 godina najčešća je dijagnoza bila encefalopatija, a očitovala se agitacijom, smetenošću, delirijem te poremećajima stanja svijesti. Također, encefalopatija je bila pokazatelj lošijeg ishoda bolesti. Incidencija ishemijskih i hemoragijskih moždanih udara bila je veća kod COVID-19 pozitivnih bolesnika u odnosu na opću populaciju što se objašnjava proupalnim odgovorom i povećanom sklonosti koagulaciji tijekom bolesti. Prethodni čimbenici rizika za moždani udar kao što su pušenje, šećerna bolest i arterijska hipertenzija pridonose mehanizmu nastanka moždanog udara i lošijem ishodu. Manje učestali bili su neuromišićni poremećaji kao što su kljenut facijalnog živca i Gillian Barréov sindrom. Druge infektivne bolesti kao što je meningoencefalitis javljale su se rjeđe. Poremećaji mirisa i okusa obično bi se povukli unutar dva mjeseca. Dijagnostika i liječenje neuroloških očitovanja COVID-19 ne razlikuje se od uobičajenih postupaka. Nema specifičnog lijeka za liječenje neuroloških poremećaja tijekom COVID-19. Važno je napomenuti da bolesnici koji već imaju određenu neurodegenerativnu bolest i veći stupanj onesposobljenosti mogu imati lošiji ishod COVID-19. Također, kod dijela kroničnih neuroloških bolesti moguće je da se tijekom COVID-19 liječenje mora promijeniti. Zaključak: Tijekom pandemije neurolozi su se susreli i s različitim načinima reorganizacije bolničkog sustava liječenja neuroloških bolesnika, praćenja kroničnih neuroloških bolesnika, liječenja kroničnih bolesnika zbog pandemije te hitnih neuroloških stanja kod COVID-19 pozitivnih bolesnika. Zato je neurološka struka morala reorganizirati i osigurati neurološku dijagnostiku i liječenje za ostale bolesnike.

Ključne riječi

COVID-19; očitovanja; simptomi; liječenje; komplikacije

Hrčak ID:

280169

URI

https://hrcak.srce.hr/280169

Datum izdavanja:

7.7.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.730 *