Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.21810
Kuna kao simbol novčane vrijednosti i heraldički znamen u prošlosti i sadašnjosti
Mario Jareb
; Hrvatski institut za povijest
Sažetak
U radu je dan pregled uporabe pojma kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti odnosno obračunskoga novca od srednjega vijeka. Pritom je razmotreno prvobitno podavanje u kuninim kožama te dokumentirano korištenje kunine kože kao novca u jednom izvoru iz 12. stoljeća. Spomenut je i porez marturina/kunovina, o kojemu je u historiografiji već dosta pisano. Također je razmotrena pojava lika kune na novcu, slavonskom banovcu, i to na njegovu licu, na kojemu je taj lik predstavljao oznaku vrijednosti. Pretpostavka je da je upravo gotovo više od stoljeća pojave lika kune na banovcu utjecalo na njegovu preobrazbu u simbol zemlje, pa i na kasniju prisutnost na grbu Slavonije. Preko toga grba ostao je lik kune trajno prisutan u javnosti od njegove najstarije zabilježene pojave u 15. stoljeću do danas. Pojam kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti oživljen je objavom niza historiografskih radova od kraja 19. stoljeća. Upravo na tome temelju Ustaška organizacija donijela je 1934. odluku o uvođenju kune kao hrvatskoga novca, a o nazivu kuna za novac radilo se i u doba Banovine Hrvatske. Ona je upravo na temelju razloga iz 1934. uvedena kao novčana jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo se kuna kao novčana jedinica pojavila u Republici Hrvatskoj 1993. (u optjecaj je puštena 1994.), pri čemu su njezino uvođenje pratile rasprave o opravdanosti zbog korištenja kune kao novčane jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo su slične rasprave dospjele u javnost nakon odluke o stavljanju lika kune na nacionalnu stranu kovanice od 1 eura.
Ključne riječi
kuna; novčani ekvivalent; obračunski novac; kunina koža; marturina; slavonski banovac; grb Slavonije; Ustaška organizacija; Nezavisna Država Hrvatska; Banovina Hrvatska; Republika Hrvatska
Hrčak ID:
280883
URI
Datum izdavanja:
15.7.2022.
Posjeta: 2.100 *