Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.3935/zpfz.72.4.02

Društveni ugovor u kontekstu međunarodne izgradnje države na Balkanu: slučaj Makedonije

Biljana Vankovska orcid id orcid.org/0000-0002-9215-4183 ; Filozofski fakultet Sveučilišta Sv. Kiril i Metodij u Skopju, Skopje, Republika Sjeverna Makedonija


Puni tekst: hrvatski pdf 209 Kb

str. 1015-1036

preuzimanja: 349

citiraj


Sažetak

U teoriji i praksi, pitanje društvenog ugovora kao bazu svake političke zajednice danas se praktički svodi na pitanje konstitucionalizma, odnosno politike u okviru vladavine prava, u čijem središtu je ustav kao najviši politički i pravni akt. Nakon raspada socijalističkog bloka mnoge su države morale preispitati prijašnje ustavne temelje i pritom uvodile liberalne vrijednosti. Tamo gdje to nije bilo moguće izvesti “odozdo prema gore”, ili gdje je proces tranzicije bio otežan unutarnjim nasilnim sukobima, dolazilo bi do međunarodne intervencije i asistencije. Tako je i u kontekstu međunarodnog statebuildinga središnje mjesto zauzelo stvaranje novog ustava ili amandmansko mijenjanje postojećeg kako bi se akomodirao postojeći sukob. U fokusu ovog istraživanja je makedonski primjer, koji uvjerljivo prikazuje oscilacije u razumijevanju i primjeni ideje o društvenom ugovoru (i ustavu) iz prizme vanjske intervencije. Glavna hipoteza rada je da ad hoc intervencije dovode do kratkoročne stabilizacije, ali ne i do uspostave i stabilizacije političke zajednice na dugi rok. Akteri međunarodnog statebuildinga postaju zamjena za građansko sudjelovanje, što potiče otuđenja sustava vlasti od onih u čije se ime ona konstituira i upravlja.

Ključne riječi

društveni ugovor; ustav; međunarodni statebuilding; Bosna i Hercegovina; Kosovo; Makedonija

Hrčak ID:

281830

URI

https://hrcak.srce.hr/281830

Datum izdavanja:

1.9.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.106 *