Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.33128/k.64.1.4

Primjena fitobiotika u hranidbi sisajuće teladi

Zvonimir Steiner ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Stipo Benak ; Belje plus d.o.o., Darda, Hrvatska
Ivan Babić ; Belje plus d.o.o., Darda, Hrvatska
Krešimir Horvat ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Bernhard Feix ; GmbH – Elisabethgasse, Klosterne, Austria
Josip Novoselec ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Željka Klir Šalavardić orcid.org/0000-0003-4078-6864 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Mario Ronta orcid.org/0000-0003-0858-7566 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Fitobiotici pomažu prilagođavanju različitim okolišnim uvjetima, zaštiti od parazita te imaju antiviralno, antimikrobno, antioksidativno i protuupalno djelovanje. Dodatak fitobiotika hrani za životinje može poboljšati konzumaciju te iskorištavanje hranjivih tvari što može rezultirati boljim proizvodnim pokazateljima. Provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja mješavine fitobiotika na zdravstvene i proizvodne pokazatelje u sisajuće teladi. U istraživanju su bile dvije skupine; kontrolna (K) i pokusna (P), pri čemu je u svakoj skupini bilo 14 životinja ravnomjerno raspoređenih prema spolovima (7♂ : 7♀). Istraživanje je trajalo 10 dana. Obje skupine napajane su mliječnom zamjenicom pomoću automata za napajanje s 4 L/teletu dnevno. Pokusnoj skupini dodana je mješavina fitobiotika u količini od 3 g/teletu dnevno. Telad je izvagana odmah nakon teljenja te deseti dan istraživanja. Uzorkovanje krvi za refraktometriju rađeno je 48 sati nakon davanja kolostruma, a za određivanje hematoloških pokazatelja deseti dan istraživanja. Osim uzorkovanja krvi deseti dan istraživanja sakupljeni su i uzorci fecesa. Od proizvodnih pokazatelja praćeni su tjelesna masa, prosječni dnevni prirast te konverzija hrane, dok su od zdravstvenih pokazatelja praćeni pasivni imunitet, hematološki pokazatelji te pojavnost kriptosporidija u fecesu. Rezultati istraživanja nisu pokazali statistički značajne razlike između praćenih pokazatelja, ali je pokusna skupina imala tendenciju viših vrijednosti (P = 0,088) tjelesne mase te leukocita (P = 0,082) deseti dan istraživanja. Osim toga, pojavnost kriptosporidija u fecesu bila je manja kod pokusne u odnosu na kontrolnu skupinu (3 : 6). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti kako dodavanje fitobiotika u mliječnu zamjenicu ima potencijalno povoljno djelovanje na promatrane pokazatelje te da je potrebno provesti daljnja istraživanja.

Ključne riječi

fitobiotici; mliječna zamjenica; proizvodni pokazatelji; zdravstveni pokazatelji; telad

Hrčak ID:

286195

URI

https://hrcak.srce.hr/286195

Datum izdavanja:

22.11.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 963 *