Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17234/Croatica.66.2

ŠTO SE SKLANJA U DRŽAVI BRAZIL(U)?

Goranka Blagus Bartolec orcid id orcid.org/0000-0002-3577-7026 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska
Ivana Matas Ivanković orcid id orcid.org/0000-0002-9796-8346 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 328 Kb

str. 27-66

preuzimanja: 224

citiraj


Sažetak

U radu će se opisati izrazi koji se sastoje od opće imenice i imena, a imaju obilježje neživoga. U takvim izrazima opća imenica može imati opisnu funkciju (rijeka Sava) ili i sama može biti dio složenoga imena (Republika Hrvatska). Opća imenica i ime međusobno se mogu razlikovati po rodu (rijeka Dunav) i broju (grad Križevci), no očekuje se podudaranje u padežu. Naime, prema jezičnim izvorima sklanjaju se imena naseljenih mjesta, rijeka, planina te imenica koja ih označava, npr. u gradu Zagrebu, na rijeci Savi. Međutim, u praksi je velik broj primjera u kojima se imenica i ime ne slažu u padežu, pa će se u radu na temelju potvrda iz korpusa hrWaC analizirati što utječe na (ne)podudaranje imenica u padežu. U obzir će se uzeti značenje imenica, npr. postoji li razlika u stupnju padežnoga podudaranja između imenica koje označavaju prirodne zemljopisne objekte (rijeka, planina…), onih koje označavaju administrativno-teritorijalne jedinice (općina, grad…) i onih koje označavaju objekte javne namjene (muzej, dvorana…) te utječe li podudaranje u rodu na podudaranje u padežu.

Ključne riječi

ime, opća imenica, sročnost, topografski objekt

Hrčak ID:

287147

URI

https://hrcak.srce.hr/287147

Datum izdavanja:

13.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 622 *