Izvorni znanstveni članak
Povezanost vremena provedenog u igranju online igara, intenziteta kineziološke aktivnosti i sjedalačkih navika studenata u vrijeme pandemije covid-19
Damir Vučić
; Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu
Sanja Ćurković
; Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak
Velike promjene koje je u živote mladih koji čine studentsku populaciju, unijela pandemija COVID-19 vidljive su i na izmijenjenom načinu provođenja njihovog slobodnog vremena, rastućem trendu sjedalačkih navika potaknutim povećanim udjelom vremena provedenog pred ekranima, odnosno u igranju online igara. Brojni autori su u zadnjem desetljeću putem različitih upitnika nastojali istražiti učestalost i vrijeme igranja online igara te njegov utjecaj na psihofizičko stanje ljudi. Nakon što je APA (American Psychiatric Association) 2013. godine definirala pojam IGD (Internet Gaming Disorder) kao poremećaj igranja te ga uvrstila u DSM-5 (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders), Király i sur. su 2017. konstruirali IGDT-10 (Ten Item Internet Gaming Disorder Test), kratki psihometrijski instrument koji je u statističkim analizama pokazao svoju valjanost i pouzdanost za procjenu IGD-a kako je predloženo u DSM-5. Primarni cilj ovog istraživanja bio je istražiti povezanost vremena provedenog u igranju online igara s kineziološkim aktivnostima. Uzorak ispitanika u istraživanju činilo je 1000 studenata Sveučilišta u Zagrebu (M=480 i Ž=520). Prikupljanje podataka provedeno je online anonimnim upitnikom sastavljenim od upitnika Ten-item Internet Gaming Disorder Test (IGDT-10), International Physical Activity Questionnaire (IPAQ-SF) i Upitnik dosadašnjeg angažmana u kineziološkim aktivnostima (KINAKT). Za obradu podataka koristio se programski paket SPSS (inačica 26.0, SPSS Inc., Chicago, IL, SAD). Za sve varijable izračunati su deskriptivni parametri izraženi putem frekvencija i postotaka, aritmetičkih sredina i standardnih devijacija. Korištene su univarijantne i multivarijantne metode, korelacijska analiza i multipla linearna regresija. Za provjeru razlika s obzirom na sociodemografske pokazatelje korišten je Kruskal-Wallis H test, a za testiranje razlika kod nezavisnih varijabli s dvije razine (razina kineziološke aktivnosti, vrijeme igranja, godina studija), korištena je neparametrijska zamjena za t-test (Mann-Whitney U test). Rezultati su pokazali da su sve vrijednosti tjelesne aktivnosti negativno povezane s vremenom igranja online igara, pa se može zaključiti da se sa češćim i dužim igranjem online igara vrijednosti u tjelesnoj aktivnosti smanjuju. Također, pokazalo se da je ukupno tjedno sjedenje u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s učestalošću igranja online igara, temeljem čega možemo utvrditi da češće i duže igranje online igara povećava učestalost i vrijeme provedeno u sjedenju, čime se tjelesna aktivnost smanjuje. Zaključno, rezultati pokazuju kako se studenti sve manje uključuju u bilo kakav oblik kinezioloških aktivnosti, previše vremena provode sjedeći, na internetu ili u sve učestalijem igranju online igara što dovodi do povećanog rizika od IGD-a.
Ključne riječi
online igre, kineziološka aktivnost, studenti, sedentarni način života i rada
Hrčak ID:
290967
URI
Datum izdavanja:
30.9.2022.
Posjeta: 1.043 *