Izvorni znanstveni članak

Sustavi vrednotâ u današnjem vremenu

Josip Oslić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Polazeći od konstatacije da je današnje društvo zahvaćeno općom »krizom vrednota«, stojimo pred pitanjima koja ni Crkvu ni društvo ne ostavljaju ravnodušnima. U društvu se neprekidno događa »prevrednovanje svih vrednota« (Friedrich Nietzsche) koje čini suvišnim same te vrednote. Upravo »prevrednovanje svih vrednota« postavilo je današnje društvo pred neka nova pitanja i izazove. Budući da danas kod većine ljudi prevladavaju »materijalne vrednote« koje potiču imati i posjedovati, očito je da se duhovno-religiozne vrednote sve više potiskuju i stavljaju u drugi plan. Ovo izlaganje nastoji ukazati na temeljne sustave vrednota, koji prevladavaju u današnjem društvu globalizacije i karakteristični su za Crkvu koja je sastavni dio društva. Očito je da suvremeno društvo kao i Crkva stoje pred izazovima i pitanjima za koja se traže nova promišljanja i odgovori. Traženje odgovora na goruća pitanja u današnjem društvu Crkva povezuje s pitanjem mogućnosti promicanja »nove evangelizacije«. Može se stoga reći da Crkva u novom mileniju stoji na početku koji je povezan s pitanjem traženja novog »identiteta« same Crkve ili »novog lica« Crkve.
U ovom prilogu iznosimo na vidjelo nekoliko aktualnih načina promišljanja »krize vrednota« kao i mogućih odgovora na »krizu« vrednota.
Govor o sustavima vrednota u današnjem vremenu trebao bi se odvijati na tri razine. Prva je razina usmjerena na filozofsku podlogu na kojoj počivaju specifični sustavi vrednota današnjeg vremena. Ograničavam se ovdje na slijedeća etička načela: načelo dugoročne odgovornosti za tehnološku civilizaciju (Hans Jonas), načelo odgovornosti za Drugoga (Emmanuel Lévinas) i načelo političke pravednosti (Otfried Höffe).
Druga je razina usmjerena na »indiferentizam« kao osobiti vid »etičkog otpora« prema sustavima vrednota u današnjem društvu. Ova promišljanja željela bi pokazati zašto suvremeni čovjek neke vrednote prihvaća a druge zapostavlja ili je prema njima »indiferentan«. Konačno, treća bi razina trebala ići prema nalaženju mogućnosti prevladavanja »krize vrednota« u kojoj se našlo današnje društvo kao i prema otvaranju putova povezivanja i upućenosti filozofske etike na kršćansku etiku. U tome bi trebalo doći na vidjelo da su politička pravednost, dijalog, tolerancija, poštivanje ljudskih prava, dostojanstvo ljudske osobe, dijakonija prema bližnjemu i prema zajednici, kao i zajednice prema pojedincu, one civilizacijske vrednote koje karakteriziraju i našu suvremenost. Nastojat ćemo aktualizirati načelo supsidijarnosti kao mogući odgovor na »krizu vrednota« sa stajališta Katoličke Crkve.

Ključne riječi

dobro; etika; odgovornost; znanost; priroda; bližnji; Drugi; osoba; politička pravednost; supsidijarnost; solidarnost; dijalog; tolerancija; indiferentizam; etički otpor; kriza vrednota; društvo; Crkva

Hrčak ID:

29098

URI

https://hrcak.srce.hr/29098

Datum izdavanja:

20.5.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.468 *