hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta

Vedrana Baričević ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (209 KB) str. 203-225 preuzimanja: 634* citiraj
APA 6th Edition
Baričević, V. (2007). Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta. Anali Hrvatskog politološkog društva, 4 (1), 203-225. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/29130
MLA 8th Edition
Baričević, Vedrana. "Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta." Anali Hrvatskog politološkog društva, vol. 4, br. 1, 2007, str. 203-225. https://hrcak.srce.hr/29130. Citirano 14.06.2021.
Chicago 17th Edition
Baričević, Vedrana. "Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta." Anali Hrvatskog politološkog društva 4, br. 1 (2007): 203-225. https://hrcak.srce.hr/29130
Harvard
Baričević, V. (2007). 'Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta', Anali Hrvatskog politološkog društva, 4(1), str. 203-225. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/29130 (Datum pristupa: 14.06.2021.)
Vancouver
Baričević V. Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta. Anali Hrvatskog politološkog društva [Internet]. 2007 [pristupljeno 14.06.2021.];4(1):203-225. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/29130
IEEE
V. Baričević, "Ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica: kontinuitet ili diskontinuitet u koncepciji ustavnog identiteta", Anali Hrvatskog politološkog društva, vol.4, br. 1, str. 203-225, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/29130. [Citirano: 14.06.2021.]

Sažetak
U članku se analiziraju ustavi socijalističke Jugoslavije i država sljednica. Autorica pokazuje da se može govoriti o kontinuitetu ustavnog identiteta ako se kao predmet usporedbe uzme pitanje temeljnog subjekta ustavnog identiteta. U oba slučaja ustav daje primat jednoj skupini u državi – radničkoj klasi, odnosno naciji – te se pozicija građanina u sustavu izvodi iz njegove pripadnosti titularnoj skupini. Analiza ustavnog identiteta država sljednica također pokazuje da u tim državama ne može biti riječi o izgradnji modela građanskog ustavnog identiteta, iako se u ustavima država tako definira. Temeljna načela tih ustava karakteristična su za ustave koji se klasificiraju kao etnonacionalni, gdje dakle pripadnost nacionalnoj skupini određuje politički subjektivitet. Učinak je takve koncepcije ustavnog identiteta stvaranje zajednice čije su temeljne vrijednosti isključujuće za one članove društva koji ne pripadaju toj skupini. Autorica međutim pokazuje da i države koje se klasificiraju kao građanske sadrže elemente etnonacionalne koncepcije identiteta, iako oni ovdje ne čine same temelje ustava i zajednice. Tako se, primjerice, i u građanskim državama poput Francuske i SAD-a svim pripadnicima društva nameću dominantna kultura i dominantni jezik, odnosno integracija članova zajednice temelji se na asimilaciji. U članku se osim toga pokazuje da u stvarnosti i u tim državama nerijetko postoji nesklad između proklamiranih građanskih vrijednosti i prakse. Ipak, može se reći da je u sustavima u kojima se temeljne vrijednosti grade na osnovi inkluzivnijih koncepata prisutan i veći stupanj integracije i građanske tolerancije. Na toj osnovi autorica na kraju razmatra pitanje odnosa ustava i kulture.

Ključne riječi
ustav; ustavni identitet; ustavi socijalističke Jugoslavije; Jugoslavija i države sljednice; ustavni identitet; etnonacionalni koncept identiteta

Hrčak ID: 29130

URI
https://hrcak.srce.hr/29130

[engleski]

Posjeta: 1.390 *