Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21860/j.13.2.4

Subjektivni doživljaj arhivskog istraživanja ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata

Jelena Seferović orcid id orcid.org/0000-0002-6209-7114 ; Institut za antropologiju, Gajeva ulica 32, 10000 Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 650 Kb

str. 311-325

preuzimanja: 217

citiraj


Sažetak

Članak razmatra emocionalno iskustvo istraživanja osobnih kartona ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata – korisnika zagrebačkog sirotišta “Josipovac”. Odluka o odabiru teme razvila se iz potrebe za analizom ranjivosti istraživača koji provode arhivska istraživanja podataka o traumatičnim iskustvima. Konkretan povod za pisanje članka bili su osjećaj nostalgije i tuge koji su se javili kod istraživačice tijekom i nakon čitanja sadržaja iz rubrike “Sjećanja od kuće”, rubrike za koju nije bio predviđen prostor u prijemnim listovima ratne siročadi, nego su je proizvoljno uveli odgajatelji iz “Josipovca”. Zanimljivo je istaknuti kako faktografski podaci iz njihovih biografija, zabilježeni u tim unaprijed definiranim rubrikama, nisu pobudili značajnije emotivne reakcije kod istraživačice, štoviše, gotovo da je bila ravnodušna prema njima. Analizirajući njezina iskustva u kontekstu teorija biblioterapije ustanovilo se da arhivska istraživanja ratne traume mogu kod istraživača koji ih provode izazvati preplavljujuće neugodne osjećaje. U bioetičkoj literaturi često se ističe važnost pokazivanja razumijevanja i suosjećanja prema sudionicima istraživanja koji su proživjeli neki traumatski događaj. Budući da se u istoj rijetko tematizira pitanje empatiziranja s istraživačima koji ih provode, trebalo bi ga detaljnije raspraviti u kontekstu načela bioetičkog senzibiliteta.

Ključne riječi

arhivsko istraživanje; ratna siročad; sirotište “Josipovac”; nostalgija; bioetički senzibilitet

Hrčak ID:

293295

URI

https://hrcak.srce.hr/293295

Datum izdavanja:

4.2.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 808 *