Skoči na glavni sadržaj

Liječnički vjesnik, Vol. 145 No. 1-2, 2023.

Pismo uredniku

https://doi.org/10.26800/LV-145-1-2-9

Zaključci simpozija Medicina u okolnostima katastrofa – jesmo li spremni?

Josip Žunić
Bruno Baršić
Ino Husedžinović
Željko Sutlić
Nenad Karanović
Višnja Nesek-Adam ; Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KB Sveti Duh, Zagreb
Lucija Svetina
Veljko Vukić
Željko Grahek ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Stanislav Frančišković-Bilinski ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Hrvoje Cvitanović
Ivana Kovačić
Igor Salopek
Dražen Tufeković
Mario Vrabac
Samija Ropar
Dejan Mačinković
Marina Pavletić ; Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Ana Tancabel Mačinković
Ivana Žitinić

Puni tekst: hrvatski pdf 1.703 Kb

str. 58-59

preuzimanja: 245

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Ključne riječi

Hrčak ID:

294607

URI

https://hrcak.srce.hr/294607

Datum izdavanja:

1.3.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 942 *

Copyright: 2023, Croatian Medical Association

License (https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution Non-Commercial No Derivatives (CC BY-NC-ND) 4.0 License.

Publication date (print and electronic): March 2023

Volume: 145

Issue: 1-2

Pages: 58-59

Publisher ID: lv-145-58

DOI: 10.26800/LV-145-1-2-9

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Letter to the Editor

Zaključci simpozija Medicina u okolnostima katastrofa – jesmo li spremni?

Translated Title (en): Conclusions of the Symposium Disaster Medicine – Are We Ready?

Josip Žunić[1][2]

Bruno Baršić[3]

Ino Husedžinović[3]

Željko Sutlić[3]

Nenad Karanović[4]

Višnja Nesek-Adam[5][6][7][8]

Lucija Svetina[9]

Veljko Vukić[9]

Željko Grahek[10]

Stanislav Frančišković-Bilinski[10]

Hrvoje Cvitanović[1]

Ivana Kovačić[1]

Igor Salopek[1]

Dražen Tufeković[1]

Mario Vrabac[11]

Samija Ropar[1]

Dejan Mačinković[2][12]

Marina Pavletić[10]

Ana Tancabel Mačinković[2][12]

Ivana Žitinić[2][12]

 

[1] Opća bolnica Karlovac

[2] Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

[3] Klinička bolnica Dubrava

[4] Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Klinički bolnički centar Split

[5] Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KB Sveti Duh, Zagreb

[6] Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek

[7] Medicinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, Osijek

[8] Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb

[9] Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

[10] Institut Ruđer Bošković, Zagreb

[11] Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije

[12] Klinički bolnički centar Rijeka

Author notes:

Correspondence to: Adresa za dopisivanje: Josip Žunić, Opća bolnica Karlovac, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Sarajevska 6A, 47000 Karlovac; e-pošta: jkarlovac@gmail.com

Poštovani gospodine glavni uredniče,

multidisciplinarni simpozij Medicina u okolnostima katastrofa – jesmo li spremni održan je u Karlovcu 25. studenog 2022. godine. (1) Njegov je cilj bio steći bolji uvid u problematiku zdravstvene skrbi u okolnostima katastrofa s posebnim naglaskom na situaciju u Hrvatskoj. Raspravljeno je o spremnosti zdravstvenog sustava u okolnostima nastupa katastrofa, važnosti matematičkog modeliranja i planiranja resursa, analizirana je organizacija sustava tijekom Domovinskog rata i pandemije COVID-19 te edukacija i spremnost naših zdravstvenih djelatnika. Liječnicima u civilnom zdravstvenom sustavu nije poznata organizacija vojnoga zdravstvenog sustava pa su vojni liječnici prikazali njenu organizaciju i ulogu u masovnom stradavanju tijekom nuklearnih, radioloških, bioloških i kemijskih opasnosti.

Zaključci Radne skupine

Hrvatska je poput drugih zemalja izložena različitim ugrozama koje mogu biti uzrokom velikih nesreća i katastrofa. Uz klasične oblike ugroza učestalijoj pojavi nesreća/katastrofa pridonose i klimatske promjene.

Planiranje i priprema za potencijalne ugroze

1.

  1. Procijeniti vjerojatnost nastanka ugroza, identificirati moguća mjesta nastanka i razvoja te mogući intenzitet (traumatskih, bioloških, kemijskih, radioloških i nuklearnih, matematičkim i drugim mogućnostima procjena).

  2. Identificirati „uska grla svih medicinskih aktera“ koji sudjeluju u rješavanju ugroze.

  3. Osigurati optimalnu razinu skrbi koja ovisi o: (a) postojećoj organiziranosti/uvježbanosti sustava, (b) mjestu gdje se kriza dogodila, (c) broju i spremnosti ljudstva i stabilnosti opskrbnog lanca, te (d) odgovarajućoj komunikaciji.

Suradnja

2.

  1. Tijesna povezanost sa županijskim centrima Civilne zaštite u promišljanju i izradi konkretnih zdravstvenih mjera zaštite.

  2. Suradnja civilnih i vojnih zdravstvenih sustava

Nužno je razvijati intenzivnu vojno-civilnu zdravstvenu suradnju.

Sve resurse planirati dovoljno rano temeljem: (a) objektivnih procjena posljedica ugroze, (b) maksimalnih (lokalnih i zajedničkih-sveukupnih) prostornih kapaciteta zdravstvenih i drugih ustanova, (c) iskustva (empirije), (d) matematičkog modeliranja (i intuicije) i drugih čimbenika. Potrebno je donijeti kvalitetan protokol koji uključuje sve sastavnice državnih i javnih službi. Protokoli moraju biti jasni te unaprijed definirani i testirani kako bi njihova implementacija bila moguća i svrsishodna. Moraju biti dostupni.

Edukacija

3.

  1. Predlažemo da medicinski fakulteti i fakulteti zdravstvenih studija organiziraju nastavu (obveznih) predmeta Medicina u okolnostima katastrofa i predmeta Vojna medicina.

Za studente je nužno tijekom fakulteta redovito obnavljati vještine BLS-a i osnovnog zbrinjavanja traume.

Nužno je reorganizirati specijalistička usavršavanja u smislu znatno većeg sudjelovanja specijalizanata u radu s pacijentima koji su respiratorno i kardiovaskularno ugroženi.

  1. Tijekom prijema mladih zdravstvenih djelatnika na poslove u zdravstvene ustanove i ordinacije nužno ih je educirati u objedinjenom hitnom prijemu bolnice i odjelu intenzivne medicine.

Zdravstvene djelatnike nužno je vratiti na edukaciju na navedena radilišta (Objedinjeni hitni prijem bolnice, odjel intenzivne medicine) poslije određenog vremena.

  1. Predlažemo intenziviranje specijalističkog usavršavanja prvostupnica/prvostupnika sestrinstva za područja anesteziologije, intenzivne medicine i respiratornih terapeuta i – ako je potrebno – osnivanje navedenih studijskih programa.

  2. Zdravstvene djelatnike (prvenstveno izvanbolničke hitne službe i OHBP-a) treba intenzivno educirati tečajevima programa koji obrađuju problematiku medicine u okolnostima velikih nesreća i katastrofa (engl. MRMI – Medical Response to Major Incidents & Disasters, MIMMS – Major Incident Medical Management & Support i slični), ali ih i uputiti ih u različite centre u svijetu za koje je poznato da se bave navedenom problematikom.

  3. Intenzivirati provođenje tečajeva prve pomoći u različitim službama koje sudjeluju u spašavanju i inicijalnom zbrinjavanju unesrećenih (policija, vatrogasci, Gorska služba spašavanja, Crveni križ, druge udruge).

  4. Nezdravstveni djelatnici: provođenje tečajeva prve pomoći, uvježbavanje tema kao što su putevi evakuacije, različiti oblici prijenosa informacija u obrazovnim ustanovama, javnim, državnim i privatnim institucijama.

  5. Nužno je provoditi tečajeve prve pomoći za stanovništvo, u školama i na primjeren način upoznati djecu u vrtićima s ozljedama.

  6. Svima koji sudjeluju u spašavanju i zbrinjavanju unesrećenih nužno je osigurati odgovarajuću opremu.

  7. Promoviranje tematike putem društvenih mreža, stručnih sastanaka, foruma, javnih tribina i publiciranjem.

Rasprave i slojevitost tematike koja je izašla na vidjelo tijekom Prvog simpozija Medicina u okolnostima katastrofa jesmo li spremni? ukazala je na potrebu nastavka organizacije sličnih simpozija s ciljem promišljanja i definiranja daljnjih smjernica vezanih uz ovu problematiku.

Kadrovi

4.

Iskustva iz vremena Domovinskog rata i pandemije COVID-19 upozoravaju na učestalost pojedinih manjkavosti:

  1. Nedostatak djelatnika (doktora specijalista hitne medicine, anesteziologije – intenzivne medicine, respiratornih terapeuta, prvostupnica sestrinstva sa specijalističkim studijima hitne medicine, anesteziologije i intenzivne medicine).

  2. Kvalitetne preporuke za zbrinjavanje takvih bolesnika uključuju kliničke, logističke, pravne i etičke aspekte pružanja skrbi. Odluke temeljene na kvalitetnijem promišljanju racionalnije će planirati rad zdravstvenih djelatnika, pružiti višu razinu zdravstvene skrbi, a učestalost nastanka „burnout sindroma“ bit će smanjena.

  3. Informatička povezanost svih sudionika tijekom velike nesreće/katastrofe i vođenje primjerene dokumentacije.

Infrastruktura

5.

Nužno je osigurati nesmetanu opskrbu zdravstvenih ustanova hranom, pitkom vodom, postojećim i alternativnim izvorima energije, lijekovima (i kisikom), medicinskim proizvodima, servisnim službama i drugim potrebnim sredstvima i uslugama. Nužno je osigurati zaštitu objekta.

Nužno je unaprijed odrediti odgovarajuće smještajne kapacitete u širem prostoru (grada, županije) za ozlijeđene/ranjene i/ili oboljele u drugim građevinskim objektima (sportske dvorane, hoteli, vatrogasni domovi, drugo). Liječnici s inženjerima i drugim stručnjacima moraju pregledati smještajne kapacitete. Mora se procijeniti statika, mogućnosti preinaka građevina, instalacije i druga građevinska obilježja, opskrba pitkom vodom, kanalizacija, odlaganje i odvoz otpada. Odrediti mjesta na koja će se odvesti otpad.

Značajna je procjena povezanosti objekta s bolnicom i drugim zdravstvenim ustanovama. Potreban je detaljan prikaz svih cesta s mogućim oštećenjima (odroni i drugo) i zaobilaznim cestama, mostovima i prostorima za slijetanje helikoptera.

LITERATURA

1 

Symposium ŽJ. Disaster medicine – are we ready? RAD Croatian Academy of Sciences and Arts –. Med Sci. 2022;553:158–9.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.