Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/fi42306

Zašto je tako malo žena u filozofiji?

Luka Boršić ; Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 54, HR–10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 341 Kb

str. 503-520

preuzimanja: 467

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 341 Kb

str. 520-520

preuzimanja: 157

citiraj


Sažetak

Nema jednog i jasnog odgovora na pitanje zašto na većini sveučilišta ima više zaposlenih filozofa nego filozofkinja. U prvom dijelu rada analizira se problem povijesne podobrazovanosti žena – što može biti jednostavno objašnjenje za nedostatak žena u povijesti filozofije. Međutim, danas je situacija ipak drukčija, u humanističkim područjima, uključujući i filozofiju, često ima više studentica nego studenata, no to svejedno ne dovodi do značajnog brojčanog izjednačenja muškaraca i žena na višim akademskim pozicijama. Stoga se u prvom dijelu rada govori i o petnaest hipoteza o uzrocima toga stanja, od kojih su neke odbačene, neke vrlo vjerojatne, dok je za potvrđivanje ili odbacivanje nekih potrebno daljnje istraživanje. U drugom dijelu rada ulazi se u problem ideje da tradicionalna filozofija treba »ono žensko« kao »ono drugo« koje je negativno definira. Potonju se poziciju može osporiti sličnim argumentima s pomoću kojih se može odbaciti i esencijalizam.

Ključne riječi

filozofkinje; podzastupljenost; ženomrstvo; obrazovanje; esencijalizam; Aristotel; Platon; René Descartes; Simone de Beauvoir; Vigdis Songe-Møller; Michèle Le Dœuff

Hrčak ID:

295489

URI

https://hrcak.srce.hr/295489

Datum izdavanja:

16.11.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.549 *