Geoadria, Vol. 13 No. 1, 2008.
Stručni rad
https://doi.org/10.15291/geoadria.566
Prilozi za dopunu i modifikaciju regionalizacije Republike Hrvatske
Radovan Pavić
; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak
1. Prilog razmatra mogućnost i potrebu da se standardni regionalni sastav Republike Hrvatske na panonski, središnji (gorski) i primorski dio dopuni i modificira na način da se središnji dio tj. Gorska Hrvatska definirana dvojni način: Gorski kotar kao izraziti planinski i Lika kao izraziti kotlinski prostor, što sve čini jedinstvenu Gorsku Hrvatsku.
2. Umjesto termina regionalna podjela Hrvatske bolji je termin regionalni sastav, jer pojam podjele nosi u sebi politička i geopolitička opterećenja. Države su obično sastavljene od pojedinih regija, dok je podjela nešto drugo: sastav je geografski aspekt, a podjela nosi u sebi politički/geopolitički naboj. Tako je Hrvatska sastavljena od regija i županija, a nije na njih podijeljena, Švicarska isto tako nije podijeljena na etnikume, nego je od njih sastavljena. Međutim, ima i onih koji svjesno ili nesvjesno uzimaju u obzir "podjelu" Hrvatske na način: Istra i "Hrvatska" umjesto Istra i ostala Hrvatska. Za razliku od navedenoga, Belgija jest podijeljena (Valonci i Flamanci), Ukrajina jest podijeljena (unijati i pravoslavni).
3. Za razumijevanje nekog prostora prijeko je potrebno povijesno i geografsko poznavanje, tj. povijesno senzibiliziranje geografije i obratno, što znači da je riječ o historijskoj geografiji, a ujedno i o geografiziranoj povijesti i historiziranoj geografiji.
4. Glavnina je rada posvećena problemu gografske i funkcionalne lokacije. Tako je regija izrazito locirana u središtu Hrvatske, ali nije preuzela i središnje funkcije, zbog niza geografskih, povijesnih i geopolitičkih razloga.
5. Položaj regije može se, dijelom, izjednačiti s položajem u prostoru "hrvatskog praga", koji se savlađuje tek u 21. stoljeću. Iako centralno locirana u Hrvatskoj – nakon što je u 15. st. definitivno izgubljen hrvatski prostor između Une i Vrbasa (kasnija Turska Hrvatska) – regija nije preuzela i ulogu funkcionalne središnjosti. Ostaje, dakle, stalni kontrast između središnje lokacije i izostanka središnjih funkcija. U povijesnom i geografskom smislu regija je, dakle, imala diobeno značenje i zbog reljefnih i povijesnih i geopolitičkih razloga (visina reljefa, diobena uloga Vojne krajine). Na taj način uočava se bitna osobina razvitka hrvatske državnosti – ona se začela na primorju, u trokutu Nin – Knin – Cetina, a od 15. i 16. st. nova regija jezgre postaje zagrebačka regija.
Ključne riječi
funkcionalna raščlamba; goranski (hrvatski) prag; Gorsko-kotlinska Hrvatska; hrvatska geopolitička potkova; međa; središnjost; periferičnost; Turska Hrvatska
Hrčak ID:
30496
URI
Datum izdavanja:
30.6.2008.
Posjeta: 4.758 *