“Rat i demokracija: srednjoeuropske demokracije pod pritiskom”: konferencija CEPSA-e 2023
Roko Bogdan IDhttps://orcid.org/0009-0003-2505-1541
Fakultet političkih znanosti
Sveučilište u Zagrebu
Roko Botteri IDhttps://orcid.org/0009-0000-6641-591X
Fakultet političkih znanosti Prikaz znanstvenog skupa
Sveučilište u Zagrebu Zaprimljeno: 6. 11. 2023.
28. i 29. rujna 2023. održana je međunarodna politološka konferencija pod nazivom “Rat i demokracija: srednjoeuropske demokracije pod pritiskom” kao 27. godišnja konferencija Srednjoeuropskog udruženja političkih znanosti (CEPSA).1 Ove godine CEPSA je u suradnji s Hrvatskim politološkim društvom organizirala konferenciju na Sveučilištu u Dubrovniku, a financijski su je potpomogli Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Studentski centar u Dubrovniku i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sudjelovalo je 150 sudionika sa 128 izlaganja prezentiranih kroz 30 tematskih panela. Osim primarne teme o Rusko-ukrajinskom ratu i krizi demokracije u Istočnoj Europi paneli su obuhvatili šest područja političke znanosti: političku teoriju, političke komunikacije, komparativnu politiku, javne politike, međunarodne odnose i sigurnosne studije te nekoliko zatvorenih panela.
Na području političke teorije održano je pet različitih panela. Prvoga dana rasprava u tom području otvorena je panelom Rat, mir i pravda čiji je moderator bila Ana Matan. Sudionici su mogli čuti o povijesnim europskim konceptima mira i suradnje, zatim se raspravljalo o ljudskom dostojanstvu i transnacionalnoj pravdi u ratom razorenim državama, a panel je zaključen tematikom revolucionarnog i ratnog političkog ikonoklazma u Ukrajini u 21. stoljeću. Prvoga dana održan je još jedan panel u istom području, naslova Suverenitet, EU i demokracija, a moderirao ga je Andreas Pribersky. Prezentirane teme bile su: Promišljanje koncepta suvereniteta u Europskoj uniji i državama Srednje Europe u jeku Rusko-ukrajinskog rata: fragmentacija ili integracija? Nacionalni ili europski suverenitet?, zatim Demokracija kao dio američke sigurnosne politike tijekom predsjedničkog mandata Joe Bidena: implikacije za države Srednje Europe te naposljetku Upravljanje u izvanrednom stanju i demokracija u zemljama Srednje i Južne Europe. Drugi dan konferencije donio je tri nova panela u polju političke teorije. Panel ( I)liberalizam, probuđenost [wokeism, op. a.] i autokracija moderirao je Berto Šalaj, a teme Sablast probuđenosti: društvena pravednost i opadanje liberalne demokracije te Liberalizam poslije liberalizma prezentirali su znanstvenici s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Enes Kulenović te Ana Matan i Tonči Kursar. Na istom panelu prezentirane su još dvije teme: Demokratizacija i autokratizacija u višerazinskim demokracijama: slučaj Poljske i Pretvaranje kvantitete u kvalitetu: „births to brains tranzicija“. Panel naslovljen Moralizam i realizam u ratu i miru pod moderiranjem Luke Ribarevića sadržavao je četiri izlaganja. Istraživači s Instituta za političku znanost iz Budimpešte prezentirali su temu Je li metoda važna? Potraga realista za političkom normativnošću. Domagoj Vujeva obradio je slučaj morala i razboritosti u Kantovoj političkoj teoriji, dok su se preostale dvije teme dotakle kršćanskog realizma, mađarske perspektive o Rusko-ukrajinskom ratu i primjedbi na raspravu realista i liberala o teoriji saveza i njezinim učincima na sigurnosnu politiku male države. Posljednji panel s područja političke teorije naslovljen Nasilje, sukob i politički identitet moderirao je Domagoj Vujeva, a na njemu su sudjelovala dva hrvatska politologa s FPZG-a: Luka Ribarević s temom o Kraljevstvu Božjem u Hobbesovom Levijatanu i Hrvoje Cvijanović s izlaganjem Svjetski rat Z: rusizam i ruska dekolonizacija. Preostalo izlaganje, Anatomija dva metapolitička identiteta, održala je Laura Gheorghiu sa Sveučilišta u Grazu.
Tijekom posljednjeg dana konferencije održana su tri panela u području političke komunikacije. Prvi panel iz tog područja, Komunikologija, demokracija i društvene mreže, koji je vodila profesorica Karin Liebhart obuhvatio je teme slobode izražavanja, suvremene političke komunikacije i pitanje identiteta u kontekstu online medija i društvenih mreža. Sljedeći panel o političkoj komunikaciji obradio je to područje kroz prizmu rata uz prezentacijske teme Politička i medijska polarizacija u komunikaciji o ratu i miru, Kako (ne)objaviti rat – performativni i eufemistički stil Putinovog djelovanja, Politička komunikacija u ratno vrijeme. Analitička usporedba ratnog narativa na službenim Instagram profilima Volodimira Zelenskog i Petra Porošenka te Rat i mir: populistička i radikalna politička komunikacija kakvu širi Fidesz i njemu lojalni mađarski mediji. Moderator panela je bio Marko Roško sa Sveučilišta u Dubrovniku. Područje političke komunikacije zaključeno je panelom koji je moderirao Pero Maldini pod nazivom Rat, dezinformacije i propaganda. Tijekom završnog panela litavski i hrvatski stručnjaci raspravljali su o temama ruske propagande tijekom rata u Ukrajini, istinitosti informacija koje se plasiraju u medije diljem svijeta i reakciji Europske unije na dezinformacije.
U grani komparativne politike, najzastupljenijoj na konferenciji, održano je čak osam panela. Na prvom panelu Izbori pod moderiranjem Višeslava Raosa svakako valja izdvojiti rad o kojem se najviše raspravljalo Izvan Duvergerovog zakona: formalno modeliranje broja parlamentarnih stranaka prema Jefferson–d'Hondtovom sustavu koji je predstavilo čak četvero istraživača s Jagielonskog sveučilišta u Krakowu. Prvoga dana konferencije održana su još tri panela iz komparativne politike: Populizam i polarizacija, Rat i promjene te panel Politička participacija. Potonja dva moderirali su Hrvoje Cvijanović i Bartul Vuksan-Ćusa. Drugog dana, održana su još četiri komparatistička panela: Politike Europske unije, koji je moderirao Josip Lučev, svojim se temama primarno dotaknuo utjecaja rata u Ukrajini na politike EU-a i odnosa Mađarske i EU-a. S panela Političke stranke (moderator Goran Čular) svakako valja izdvojiti rad naslova Ostati vjeran korijenima? Stranačko podrijetlo, izborne veze i deliberacija u hrvatskim političkim strankama koju su predstavili znanstvenici s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dario Nikić-Čakar i Marko Kukec s Fakulteta ekonomije i društvenih znanosti u Hamburgu. Panel Glasačko ponašanje (moderator Andrija Henjak) donio je novi zajednički rad hrvatskih politologa Višeslava Raosa i Bartula Vuksan-Ćuse naslovljen Kotač vremena: dobna, vremenska i kohortna analiza glasačkog ponašanja u postkomunističkom kontekstu. Posljednji panel iz ovog područja bio je naslovljen Političke institucije, s moderatorom Peterom Justom sa Metropolitanskog sveučilišta u Pragu.
Na ovogodišnjoj konferenciji u dvama se panelima raspravljalo i o javnim politikama. Moderatorica profesorica Marjeta Šinko vodila je panel koji je obuhvatio prezentacije o bitnim aktualnim pitanjima javnih politika u Europi: Upravljanje javnim narativom i kreiranje populističkih politika u Mađarskoj: slučaj sankcija EU protiv Rusije, Puni razmjer ruske agresije na Ukrajinu i promjene u poljskoj obrazovnoj politici: slučaj ispita državne mature, Sudjelovanje javnosti u hrvatskim online savjetovanjima: tko sudjeluje, kako i s kakvim ishodom?, Gradonačelnici, zahtjevi za subvencijama i strategije iz rodne perspektive te Ciljevi politike kao pokazatelj stila politike: doprinos iz Srednje Europe. Profesor Dario Nikić Čakar bio je moderator panela Energetska i ekološka politika na kojem su prezentirani problemi javnih politika u kontekstu energetike i okoliša. Kroz četiri prezentacije raspravljalo se o politikama vezanim uz klimatske promjene, energetskoj tranziciji, Rusiji kao energetskoj sili, populizmu i javnom mišljenju o ekologiji.
Iz područja međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija održana su četiri panela. Prvog dana raspravljalo se na panelima Invazija na Ukrajinu i sigurnosni problemi (moderator Davor Boban) te na panelu Politike Višegradske skupine (moderator Laura Gheorghiu). Na prethodnom panelu najviše se govorilo o institucionalno-sigurnosnom odgovoru EU na invaziju na Ukrajinu, a na potonjem o političkom diskursu Višegradske skupine i geopolitičkim izazovima Srednje i Istočne Europe. Panel Multipolarnost, EU i Rusija (moderator Dario Čepo) donio je teme dvaju hrvatskih politologa, Josipa Lučeva ( Hegemonijski kapacitet u doba multipolarnosti) i Petra Popovića ( Europski 'strateški suverenitet': reakcija na uvjete nepolarnosti). Također prezentiran je i rad Anne Molnár i Éve Jakusné Harnos iz Budimpešte, naslova Problem europskog suvereniteta i europske autonomije nakon ruske agresije na Ukrajinu. Na posljednjem panelu s područja međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija, Vanjska politika i bilateralni međunarodni odnosi (moderator Petar Popović), bilo je riječi o vanjskoj politici Turske prema Zapadnom Balkanu, crnogorsko-ruskim odnosima u sjeni rata u Ukrajini, poljsko-mađarskom odnosima te svezi između populizma i javne diplomacije u Mađarskoj.
Za vrijeme konferencije održano je osam zatvorenih panelskih rasprava. Među najzastupljenijim prezentacijama zatvorenog tipa bile su one o politikama Europske unije: sudionici su predstavili političko okruženje Europske unije u kontekstu rata u Ukrajini, a izdvojile su se i rasprave o politikama određenih država članica Unije koje se odnose na sukob u Ukrajini. Zatim su panelisti kroz prezentacije o novim članicama EU-a i izazovima lokalnog napretka predstavili probleme regionalnog razvoja unutar EU-a i ovisnost periferije o centralnoj politici i ekonomskim odrednicama. Nezaobilazna je bila i tema Rusko-ukrajinskog rata: panelisti su prezentirali istraživanja o jačanju nacionalizma i autoritarnih politika na istoku Europe u okviru okolnosti uzrokovanih ratom u Ukrajini. Također se razgovaralo o redefiniciji političkih rizika u Europi nakon eskalacije sukoba u Ukrajini. U kategoriji zatvorenih panela održane su i prezentacije na temu povjerenja u državne institucije i političke komunikacije unutar panela o teorijama zavjere i njihovog utjecaja na politike država Srednje Europe. U sklopu panela Politika brojki i retorika indeksa prezentirane su teme nacionalnih referenduma u periodu tranzicije te integracije Zapada i Istoka Europe. Konačno, panel Vanjskopolitičke perspektive u Srednjoj Europi obuhvatio je prezentacije o međunarodnoj sigurnosti i suradnji država članica Višegradske grupe.
Konferencija je završena predavanjem ovogodišnjeg glavnog govornika, profesora Nenada Zakošeka s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji ove godine završava svoju profesorsku karijeru. Profesor Zakošek održao je zanimljivo predavanje naslovljeno Stvaranje države, demokracija i rat: usporedba posljedica raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Sudionici konferencije su u velikom broju nazočili predavanju u kojemu su, iz perspektive usko isprepletenih procesa stvaranja države, demokratizacije i rata, predstavljeni uzroci različite dinamike raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. CEPSA kontinuiranim održavanjem međunarodnih konferencija uvelike doprinosi razvoju suradnje među politolozima kao i poticanju akademskog napretka i inovativnosti te razumijevanju aktualnih političkih događaja iz različitih perspektiva. Kroz panelske rasprave i prezentacije, ali i neformalne razgovore, svi koji su prisustvovali konferenciji sudjelovali su u vrijednoj razmjeni znanja i iskustava.