Archaeologia Adriatica, Vol. 17 No. 1, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/archeo.4293
Nadin – Gradina: Razvoj grada
Martina Čelhar
; Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju, Zadar, Hrvatska
Gregory Zaro
; University of Maine, Anthropology Department / Climate Change Institute, Orono, USA
Sažetak
Tijekom 2015. godine, u suradnji Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Maineu (SAD), započela su sustavna istraživanja Gradine u Nadinu. Pet probnih sondi istraženo je na različitim položajima unutar areala naselja definiranog tzv. megalitskim bedemom da bi se omogućilo razumijevanje dubine depozita, kronološka sekvencija i integritet arheološkog zapisa. Preliminarni rezultati pokazuju složenu kulturnu stratigrafiju koja u pojedinim sondama prelazi 2 m dubine i potvrđuju intenzivan razvoj zajednice koja je obitavala na Gradini u Nadinu tijekom željeznog i rimskog doba. Naselje starijeg željeznog doba još uvijek nije potvrđeno, iako je ono, sudeći po istraženom dijelu pripadajuće nekropole na ravnom, moralo egzistirati. U mlađem željeznom dobu iskorišten je širi prostor koji, čini se, uglavnom odgovara antičkim gabaritima naselja. Najvažnija fizička transformacija naseobinskog tkiva povezuje se s nastupom rimske faze nadinske povijesti kada Nedinum stječe status municipija. Na izmaku kasne antike položaj je napušten da bi ponovno zadobio važnost tijekom kasnog srednjeg, odnosno novog vijeka. Tada se na Gradini gradi utvrda u sustavu obrane Mlečana, a zatim i Osmanlija, čiji ostatci sačuvani do visine od nekoliko metara dominiraju današnjom vizurom lokaliteta.
Ključne riječi
Nadin; Gradina; Liburni; urbanizacija; željezno doba; antika; kasni srednji vijek; novi vijek
Hrčak ID:
311597
URI
Datum izdavanja:
18.12.2023.
Posjeta: 1.137 *