Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Vjerovanje i religioznost

Siniša Zrinšćak ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Gordan Črpić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Kušar


Puni tekst: hrvatski pdf 8.093 Kb

str. 233-255

preuzimanja: 2.521

citiraj


Sažetak

U ovom se radu religioznost istražuje unutar samo dviju dimenzija: vjerovanja (pravovjernosti) i religioznosti u užem smislu riječi (emocionalnog odnosa spram religije). Vjerovanje se mjeri iskazima o vjerovanju u Boga i ostale temeljne vjerske istine, dok se religioznost istražuje na osnovi niza pitanja kao što su: postoji li osobni Bog, koliko je Bog važan u životu, da li vjera tješi i ohrabruje, koliko ispitanici mole izvan vjerskih obreda i sl. Rezultati pokazuju visoku razinu vjerovanja u Boga (89,1% ispitanika), ali nižu u ostale vjerske istine. Vjerovanje u sve navedene vjerske istine, izuzev vjerovanja u telepatiju, formira zajednički indikator vjerovanja koji je i grafički prikazan metodom modeliranja strukturalnim jednadžbama. Zamjetno je i vjerovanje u neke alternativne koncepte, primjerice u telepatiju (36,9%) i reinkarnaciju (19,3%). Religioznost je u Hrvatskoj također na vrlo visokoj razini, premda se ispitanici dijele na one koji smatraju da postoji osobni Bog (36,8%), odnosno neka vrsta duha ili životne sile (48,9%). Oko tri četvrtine ispitanika prihvaća i sve ostale indikatore emocionalnog odnosa spram religije. Iskazi o vjerovanju i religioznosti analizirani su spram niza sociodemografskih varijabli te su uspoređeni s podacima iz sličnih istraživanja u drugim europskim državama u posljednjih deset godina. Ta je usporedba omogućila i razumijevanje specifičnosti hrvatskoga iskustva u kome religija i Crkva igraju važnu društvenu ulogu. Stoga je posebno analiziran problem razumijevanja pitanja, gdje se pozornost usmjerava na to na koji način ispitanici shvaćaju koje pitanje te koji sve motivi uvjetuju određen odgovor. Time se ne potencira samo društveni kontekst, već i inherentna sposobnost religije u artikuliranju potreba pojedinca i zajednice. Pokazuje se, na kraju, kako razlikovanje dimenzija vjerovanja i religioznosti može pomoći razumijevanju posljedičnih funkcija religije te kako se na osnovi toga mogu formulirati neke dileme budućih religijskih promjena u Hrvatskoj.

Ključne riječi

vjerovanje; religioznost; Hrvatska; razumijevanje pitanja; mjerenje religioznosti; komparativna istraživanja

Hrčak ID:

31161

URI

https://hrcak.srce.hr/31161

Datum izdavanja:

15.11.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.829 *