hrcak mascot   Srce   HID

Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.45 No.2 Prosinac 2008.

Izvorni znanstveni članak

BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Vjera Katalinić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7230-7990 ; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (291 KB) str. 61-74 preuzimanja: 731* citiraj
APA 6th Edition
Katalinić, V. (2008). BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA. Narodna umjetnost, 45 (2), 61-74. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31229
MLA 8th Edition
Katalinić, Vjera. "BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA." Narodna umjetnost, vol. 45, br. 2, 2008, str. 61-74. https://hrcak.srce.hr/31229. Citirano 15.10.2018.
Chicago 17th Edition
Katalinić, Vjera. "BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA." Narodna umjetnost 45, br. 2 (2008): 61-74. https://hrcak.srce.hr/31229
Harvard
Katalinić, V. (2008). 'BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA', Narodna umjetnost, 45(2), str. 61-74. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/31229 (Datum pristupa: 15.10.2018.)
Vancouver
Katalinić V. BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA. Narodna umjetnost [Internet]. 23.12.2008. [pristupljeno 15.10.2018.];45(2):61-74. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31229
IEEE
V. Katalinić, "BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA", Narodna umjetnost, vol.45, br. 2, str. 61-74, prosinac 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31229. [Citirano: 15.10.2018.]

Sažetak
U radu se na temelju izvora – u prvome redu novinskih napisa iz zagrebačke periodike, ali i memoara i rezultata u dosada objavljenim tekstovima – opisuju i analiziraju svečanosti i društveno-umjetničko-politički kontekst prigodom dolazaka austrijskoga cara i hrvatskoga kralja Franje Josipa u Zagreb (1852., 1869. i 1895.) te dočeci prigodom dolazaka u Zagreb banova, od Josipa Jelačića 1848. do Karolyja Khuena-Hederváryja 1883. godine.
U glazbenim svečanostima koje teže reprezentativnosti u relativno
malenom Zagrebu sudjeluju sve raspoložive snage, a u nekim prigodama – kao npr. pri dolasku Franje Josipa – pojačane i snagama izvan gradskih kapaciteta. Izvoditeljima-pridošlicama to je prigoda da se pokažu, a gradu da sjajnije uzveliča događaj. Svečanosti redovito obuhvaćaju tri razine: crkvenu (svečana misa, Te Deum), građansko-aristokratsko-protokolarnu (kazališne i plesne svečanosti, koncerti) te zabavu za narod (hrana, piće, pjesma i ples). U crkvenoj i protokolarnoj svečanosti sudjeluju organizirani profesionalni glazbenici civili i vojnici, virtuozi, diletanti i učenici, a u trećoj pučke skupine i pojedinci. Često se proslave, međutim, događaju istodobno i u pokrajini – i to u obje razine: prigodom proslave carskog rođendana ili imendana i prigodom instalacije bana koji je po volji većini naroda, ali i različitim slojevima društva. Tako je Jelačić uživao nepodijeljeno priznanje i simpatiju i u vojnim i crkvenim i građanskim i aristokratskim krugovima, pa je njegovo imenovanje slavljeno u mnogim dijelovima Hrvatske. Na temelju opisanih primjera razvija se zaključak da su i ban i kralj dobivali svoja priznanja, u čemu je vladar bio neprikosnoven, a ban je kao običan smrtnik svoje slavlje morao zaslužiti. Dvije razine glazbenih svečanosti u okviru slavljenja visokih ličnosti u Zagrebu traju
paralelno, jedna drugu ne isključuju, upravo zato jer je riječ o različitim kategorijama odličnika.

Ključne riječi
Zagreb; glazbene svečanosti; kazalište; 19. stoljeće; Josip Jelačić; Karoly Khuen-Héderváry; Franjo Josip I.; Musikverein

Hrčak ID: 31229

URI
https://hrcak.srce.hr/31229

[engleski]

Posjeta: 1.076 *