Stručni rad

https://doi.org/10.15516/cje.v25i4.5308

Quo Vadis, Homo Digitalis? Razmišljanje o dobrobitima u obrazovanju i pandemiji bolesti COVID-19 u Belgiji, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj

Sander Van Thomme orcid.org/0000-0002-2534-9781 ; Ghent University, Faculty of Psychology and Educational Sciences,Department of Social Work and Social Pedagogy
Cecilia Maria Zsogon ; The Maria Grzegorzewska University, Institute of Education, UNESCO Janusz Korczak Chair in Social Pedagogy
Adrijana Visnjic Jevtic orcid.org/0000-0003-3812-7472 ; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education
Ciprian Simut ; University of Oradea, Teacher Training Department
Lieve Bradt ; Ghent University, Faculty of Psychology and Educational Sciences,Department of Social Work and Social Pedagogy
Julien Kiss ; University of Oradea, Teacher Training Department
Anna Odrowaz-Coates orcid.org/0000-0002-2112-8711 ; The Maria Grzegorzewska University, Institute of Education, UNESCO Janusz Korczak Chair in Social Pedagogy
Rudi Roose ; Ghent University, Faculty of Psychology and Educational Sciences,Department of Social Work and Social Pedagogy
Visnja Rajic orcid.org/0000-0002-5331-835X ; University of Zagreb, Faculty of Teacher Education
Saan Van Elsen ; Ghent University, Faculty of Psychology and Educational Sciences,Department of Social Work and Social Pedagogy
Florica Ortan ; University of Oradea, Teacher Training Department
Monika Czyzewska orcid.org/0000-0003-4921-730X ; The Maria Grzegorzewska University, The Institute of Education
Magda Lejzerowicz orcid.org/0000-0001-7225-2387 ; The Maria Grzegorzewska University, Institute of Special Education, Disability Studies Department

Sažetak

Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do neviđeno brzih tehnoloških promjena. Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala ih je te prisilno digitalizirala građane, digitalizirala poučavanje i učenje te nametnula stalni angažman putem virtualne veze. Mnogi su procesi premješteni u virtualni svijet, a oni nepismeni u digitalnim alatima osjećali su se isključenima ili zapostavljenima. Tehnološki napredak otkrio je mnoge prednosti, ali je također imao i višestruko negativne učinke na obrazovni proces i dobrobit njegovih sudionika. Kao što pokazuje naša studija, ljudskadruštvena priroda protivi se korištenju interneta kao glavnoga ili jedinoga medija ljudske interakcije. Naša studija pokazuje da isključivo internetsko obrazovanje nije poželjno i nije dobro za našu dobrobit. U ovom članku predstavljamo rezultate empirijskih istraživanja iz 4 zemlje članice EU koje predstavljaju različite dijelove Europe. Skupina istraživača s 4 sveučilišta udružila je snage kako bi prikazala potrebe nastavnika i učenika te identificirala ključne čimbenike za dobrobit u obrazovanju u poslijepandemijskom obrazovnom okružju. Kvalitativni podatci prikupljeni su od više od 2000 sudionika (nastavnika i učenika) i dio su veće analize slučaja. U ovom se članku prvenstveno usredotočujemo na podatke iz internetske ankete iz 2022. godine, dopunjene prethodnom pokusnom studijom iz 2021. godine.

Ključne riječi

COVID-19; dobrobit; nastavnik; obrazovni sustav; projekt EDUCATORE; učenik

Hrčak ID:

313650

URI

https://hrcak.srce.hr/313650

Datum izdavanja:

27.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 922 *