Izvorni znanstveni članak

Svijet u Bauerovu naravnomu bogoslovlju

Ivan Tadić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Sažetak

Budući da je tema ovoga članka svijet u Naravnomu bogoslovlju Antuna Bauera autor slijedi Bauera koji svijet kao stvoreni bitak stavlja u odnos prema Bogu o kojemu taj svijet ontološki zavisi i u svomu fieri i u svomu esse.
Svijet Baueru služi kao polazišna točka u dokazivanju Božje opstojnosti. Naime, on, slijedeći pet putova sv. Tome, polazi od svijeta koji se giba ili mijenja, od svijeta kao skupa proizvedenih bića, od svijeta kao skupa kontingentnih bića, od svijeta u kojemu se očituju manje ili više savršena bića, i konačno od svijeta koji je svrhovit i uređen i dolazi do prvoga neproizvedenog uzroka koji sve giba i koji je sve stvorio, Boga - kao nužnoga bića. Bauer smatra da tvrdnja biti stvoren i biti odvijeka jest nešto apsurdno i metafizički nemoguće. Zato on tvrdi da ovaj svijet nije vječan i u tome ne slijedi sv. Tomu. Bog je ovaj svijet slobodno stvorio, ne iz neke pratvari nego ni iz čega, prema svojoj božanskoj zamisli. Bog je, prema njemu, mogao stvoriti i savršeniji svijet. Suprotno Leibnizevu optimizmu on tvrdi da Bog nije mogao stvoriti najsavršeniji svijet jer nijedan stvor ne može biti neograničeno savršen. Ovaj svijet nije prepušten sebi nego ga Bog uzdržava u bitku. Protiv panteizma, koji tvrdi da je Bog i svijet jedna supstancija, Bauer dokazuje da se to protivi svojstvima Božjega bitka, jer bi tada ograničeno bilo neograničeno, nepromjenjivo promjenjivo, jednostavno sastavljeno, što je očito protuslovno. Osim toga svijest našega »ja« koje je različito od svega drugoga protivi se panteističkoj viziji svijeta i Boga. Dakle, svijet nije Bog.
Svijet je Baueru poslužio kao neupitni temelj na kojemu je sagradio, spekulacijom i klasičnom argumentacijom, most prema Bogu, kao nužnomu biću, kao Ensu a se, odnosno Actusu Purusu, od kojega zavisi sav stvoreni bitak, a tako i svijet.

Ključne riječi

svijet; stvorenje; Bog; teodiceja; vrijeme; vječnost

Hrčak ID:

31682

URI

https://hrcak.srce.hr/31682

Datum izdavanja:

19.1.1999.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.521 *