Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21861/HGG.2024.86.01.02
Međuodnos čovjeka i okoliša na slijevnim područjima krških izvora Gradole (SZ Hrvatska) i Ljubija (SI Slovenija)
Natalija Špeh
; Visoka šola za varstvo okolja, Velenje, Slovenija
*
Ivan Martinić
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb, Hrvatska
Blaž Barborič
; Visoka šola za varstvo okolja, Velenje, Slovenija; Geodetski inštitut Slovenije, Ljubljana, Slovenija
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
U radu se analizira promjena korištenja zemljišta i dinamika stanovništva dvaju ruralnih područja definiranih kontaktnim krškim izvorima, odnosno njihovim slijevnim područjima. Slijev izvora Ljubija u sjeveroistočnom dijelu Slovenije i slijev izvora Gradole, vodom najbogatiji izvor u Istri u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, istraženi su kroz okolišne, društvene i povijesne aspekte korištenja zemljišta.
U analizi su korišteni statistički podatci i geografski informacijski sustavi (GIS). U okviru multidisciplinarnoga pristupa utvrdili smo: 1) oba područja su pod određenim stupnjem zaštite (upravljanja) zbog resursa pitke vode, Gradole s 9,8 % i Ljubija s 8,9 % zaštićene površine; 2) podatci o društvenim značajkama pokazali su da ljudski pritisak nije značajno narušavao prirodne uvjete i ranjivost vodoopskrbe. Područje izvora Ljubija rjeđe je naseljeno od slijevnoga područja izvora Gradole (1,4 stan./km2 prema 38,7 stan./km2), ali Ljubija ima izraženiji rast broja kućanstava – I2020/1948 = 115 naprema I2020/1948 = 88,1 kod izvora Gradole. Ograničene regeneracijske sposobnosti krških vodnih tijela sačuvane su 3) prevladavajućim udjelom šuma; podatci o korištenju zemljišta pokazali su 84,8 % u području Ljubije i 34,4 % u području izvora Gradole.
Ključne riječi
pitka voda; krški izvor; ljudski utjecaj; promjena korištenja zemljišta; izvor Ljubija (Slovenija); izvor Gradole (Hrvatska)
Hrčak ID:
319384
URI
Datum izdavanja:
18.7.2024.
Posjeta: 0 *