Izvorni znanstveni članak
OBITELJ I POREMEĆAJI SOCIJALNOG KONTEKSTA
Antun Mijatović
; Institut za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb
Sažetak
Poremećaji socijalnog konteksta imaju zakonomjerne posljedice za obitelj,
osobito za one obitelji koje su heterogene po bilo kojoj osnovici.
Nacionalne, vjerske, rasne i druge (regionalna pripadnost, stranačka
pripadnost i sl.) odrednice u miješanim i mješovitim brakovima uzete su
u ovom istraživanju kao značejnl indikatori na kojima se poremećaji
očituju s manjim ili većim posljedicama. Poremećaji socijalnog konteksta
mogu se javiti iz nebrojeno mnogo razloga, a jedan od njih je rat, ratna
prijetnja, izravna ili neizravna ratna opasnost ili ratno stanje raznolikog
intenziteta. Autor istražuje eksplicitne i implicitne posljedice takvih stanja
na poremećaje u socijalnom kontekstu. Kao indikator takvih poremećaja
uzeti su mješoviti brakovi, koji su do konca osamdesetih godina tvorili
preko četvrtine svih brakova koji su se godišnje sklapali u Hrvatskoj.
Metodologijski su mješoviti brakovi kao indikatori poremećaja stanja u
socijalnom kontekstu iznimna istraživačka inovacija, jer se brakovi općenito,
a osobito mješoviti brakovi, mogu pratiti kao indikatori s pozitivnim
i negativnim tendencijama (sklopljeni i razvedeni brakovi). Ocjene i
zaključci koje autor iznosi kao rezultat analize brojnih podataka i tablica
uvjerljivi su i mnogo kompleksniji nego što ih autor komentira. Autor
naglašava da je iznošenje brojnih podataka imalo prioritet nad opsežnim
komentarima i preciznim iznošenjem eventualnim značenjem pojedinih
podataka, između ostalog i zbog toga što bi se interpretiranjem čimbenika
poremećaja socijalnog konteksta mogla počiniti pogreška koja je i imala
djelatne posljedice na takve poremećaje. Rezultati istraživanja neprijeporno
pokazuju da multikulturna, multikonfesionalna, multinacionalna
društva imaju vidljive pokazatelje u socijalnom kontekstu. Hrvatska kao
multikulturna i multinacionalna država u ovim ali i brojnim drugim pokazateljima
mora prepoznavati mnogobrojne elemente za definiranje populacijske
politike i razvojnih mjera koje mogu podržati demografski razvoj.
Nažalost, zaključuje autor, hrvatska znanost je insuficijentna istraživanjima
koja bi osvijetlila mnogobrojne nepoznanice obitelji u multikulturnim
socijalnim sklopovima, a osobito suvremene hrvatske obitelji u kontektstu
novog realiteta suvremene zemlje.
Ključne riječi
Hrčak ID:
32347
URI
Datum izdavanja:
1.7.1995.
Posjeta: 3.914 *