Primjena umjetne inteligencije u akademskim knjižnicama u Hrvatskoj

1. Uvod

Postoji mnogo definicija umjetne inteligencije (UI). Rječnik stranih jezika definira inteligenciju kao sposobnost apstraktnog razmišljanja, tj. vješto snalaženje u neočekivanom. Iz toga proizlazi kako je umjetna inteligencija sposobnost strojeva da se inteligentno ponašaju, ne prema unaprijed progra­miranim koracima, već da se nose s neočekivanim i novim situacijama. McCarthy (Andresen, 2002) bio je prvi čovjek koji je prije 70-ak godina upotrijebio izraz UI, iz čega proizlazi kako taj pojam nije ni­kakva novost. Jedan od tvoraca modernog pristupa UI je Alan Turing. Definirao je mnoge inovacije u svijetu računala te predložio test kao kriterij za pro­cjenu može li stroj pokazati inteligentno ponašanje ekvivalentno i neodvojivo od ljudskog (poznat kao Turingov test). Test se temelji na sposobnosti stroja da komunicira s ljudima na način koji im neće ot­kriti kako komuniciraju sa strojem. Današnji jezič­ni modeli uglavnom mogu proći navedeni test, iako se ponekad koriste pristupima koji su u stanju zava­rati procjenitelje (na primjer korištenjem humora, ponekad neodgovaranjem na postavljeno pitanje i sl.). Mnogi autori su pokušali definirati UI. Dine- sh, Kashmira i Vaishnavi (2019) definiraju je kao znanost o strojevima koja se demonstrira kroz vizu­alnu percepciju, prepoznavanje govora, donošenje odluka i prevođenje jezika. Frankenfield (2020) UI definira kao simulaciju ljudske inteligencije pro­gramiranu da se ponaša kao čovjek. To je slično de­finiciji Merriam-Websterovog rječnika: UI oponaša ljudsko ponašanje, a računala teže ponašati se kao ljudi.

I hrvatski autori aktivno proučavaju umjetnu inteli­genciju. Na primjer, Tipurić (2023) opisuje umjetnu inteligenciju kao bilo koji oblik inteligencije koji se može primijeniti na strojeve. On dijeli tehnologiju umjetne inteligencije na deset kategorija: (1) in- ženjerstvo znanja, (2) robotika, (3) prepoznavanje govora, (4) obrada prirodnog jezika, (5) generira­nje prirodnog jezika, (6) analiza slike, (7) strojno učenje, (8) duboko učenje, (9) senzorna percepcija i (10) kognicija. Od navedenih kategorija, istaknuli bismo one za koje vjerujemo da bi mogle poboljšati usluge knjižnica. (1) Inženjerstvo znanja fokusira se na stvaranje i organiziranje znanja u knjižnicama. Pritom koristi razne tehnike za razvoj sveobuhvat­ne pretražive baze podataka. To uključuje izvlače­nje relevantnih ključnih riječi iz tekstova kako bi se omogućilo učinkovito kategoriziranje korisnika i dohvat informacija. Osim toga, (2) robotika pred­stavlja značajnu ulogu u automatizaciji knjižnica.

1. Introduction

There are many definitions of artificial intelligence (AI). A foreign language dictionary defines intelli- gence as the ability for abstract thinking, or the skill to navigate unexpected situations. This suggests that artificial intelligence is the ability of machines to behave intelligently, not by following pre-pro- grammed steps, but by responding to unexpected and new situations. McCarthy (Andresen, 2002) was the first person to use the term AI approximate- ly 70 years ago, making it clear that the concept is not new. One of the pioneers of the modern AI ap- proach was Alan Turing, who defined many innova- tions in the world of computing and proposed a test as a criterion for assessing whether a machine can demonstrate intelligent behaviour equivalent to and indistinguishable from human behaviour (common- ly known as the Turing test). The test is based on a machine’s ability to communicate with humans in a way that does not reveal that they are interacting with a machine. Today’s language models can most- ly pass this test, although they sometimes use meth- ods that mislead evaluators (for example, by using humour, not answering the question directly, etc.). Many authors have attempted to define AI. Dinesh, Kashmira and Vaishnavi (2019) define it as the sci- ence of machines demonstrated through visual per- ception, speech recognition, decision-making, and language translation. Frankenfield (2020) defines AI as the simulation of human intelligence pro- grammed to behave like humans. This is similar to the Merriam-Webster dictionary’s definition: AI imitates human behaviour, and computers strive to behave like humans.

Croatian authors are also actively studying artificial intelligence. For example, Tipurić (2023) describes AI as any form of intelligence that can be applied to machines. He divides AI technology into ten cate- gories: (1) knowledge engineering, (2) robotics, (3) speech recognition, (4) natural language process- ing (NLP), (5) natural language generation (NLG), (6) image analysis, (7) machine learning, (8) deep learning, (9) sensory perception, and (10) cognition. We would highlight these categories that we believe could improve library services. (1) Knowledge engineering focuses on creating and organising knowledge in libraries, using various techniques to develop a comprehensive searchable database. This includes extracting relevant keywords from texts to facilitate effective user categorisation and infor- mation retrieval. Additionally, (2) robotics plays a significant role in automating libraries. Robots can

222

Roboti mogu obavljati ponavljajuće zadatke poput postavljanja knjiga na police i njihovo posuđivanje korisnicima. To racionalizira operacije, poboljšava učinkovitost i poboljšava korisničko iskustvo. (7) Strojno učenje i (8) duboko učenje čvrsto su pove­zani s umjetnom inteligencijom (UI). Uključuju tre­niranje računala da uče iz podataka kako bi donosi­la predviđanja ili odluke. Međutim, postoje ključne razlike.

Konkretno, (7) strojno učenje obuhvaća različite tehnike za treniranje računala koristeći podatke. Nasuprot tome, (8) duboko učenje specifično koristi neuronske mreže za učenje i donošenje predviđanja/ odluka. Duboko učenje pokazalo je impresivne re­zultate u računalnom videu i obradi prirodnog jezi­ka, a u knjižnicama u pružanju preporuka korisni­cima tijekom istraživanja ili prijedloga za nove na­slove na temelju pretraživanja. Također, može po­moći u organiziranju velikih količina podataka. (4) Obrada prirodnog jezika (NLP) uključuje korištenje algoritama za generiranje jezika sličnog ljudskom iz podataka ili strukturiranih informacija. Također može automatski generirati sažetke knjiga/članaka ili opise, što olakšava knjižničarima pružanje rele­vantnih informacija korisnicima.

Danas, u 21. stoljeću, umjetna inteligencija je posta­la prisutna u našem svakodnevnom životu potpuno mijenjajući način na koji prikupljamo, analiziramo i sintetiziramo informacije. To je postalo jasno već nekoliko dana nakon otvaranja pristupa sustavu chatGPT od OpenAI platforme krajem 2022. godi­ne. U samo nekoliko mjeseci gore navedeni koncep­ti i tehnički pojmovi postali su jasni i prosječnom korisniku interneta, a ne samo stručnjacima iz po­dručja UI.

S povećanjem digitalizacije knjižničnih zbirki, ana­liza slike korisna je za knjižničare za kategorizaciju i organizaciju vizualnih resursa te može automatski označavati i klasificirati slike. Takve analize po­sebno su korisne za fotografije, umjetnička djela ili zbirke povijesnih dokumenata. Dok druge kategori­je UI-a poput prepoznavanja govora i senzorne per­cepcije možda nemaju trenutnu upotrebu u knjiž­nicama, mogle bi postati relevantnije napretkom tehnologije. Na primjer, sustavi upravljani glasom mogli bi omogućiti pretraživanje putem glasovnih naredbi. Senzorna percepcija mogla bi pomoći u praćenju uvjeta i optimizaciji potrošnje energije ili sigurnosti. Kao što je spomenuto, tehnologije UI-a poput NLP-a, analize slike i drugih mogle bi znatno poboljšati poslovne procese knjižnica. Mogu pomo­ći u automatizaciji zadataka, poboljšanju pretraživa-

Marinclin, Idlbek, Popović

perform repetitive tasks such as shelving and lend- ing books to users. This streamlines operations, im- proves efficiency, and enhances user experience. (7) Machine learning and (8) deep learning are closely linked to artificial intelligence (AI). They involve training computers to learn from data to make pre- dictions or decisions. However, there are key dif- ferences.

Specifically, (7) machine learning encompasses var- ious techniques for training computers using data, while (8) deep learning specifically uses neural net- works for learning and making predictions or deci- sions. Deep learning has shown impressive results in computer vision and natural language process- ing, and in libraries, it can provide users with rec- ommendations during research or suggest new titles based on searches. It can also help organise large amounts of data. (4) Natural Language Processing (NLP) involves using algorithms to generate hu- man-like language from data or structured informa- tion. It can also automatically create summaries of books, articles, or descriptions, making it easier for librarians to provide relevant information to users.

In the 21st century, artificial intelligence has be- come part of our everyday lives, completely chang- ing how we gather, analyse, and synthesise infor- mation. This became clear just days after OpenAI’s ChatGPT system was launched in late 2022. Within just a few months, the aforementioned concepts and technical terms became clear to experts and the av- erage internet user.

With the increasing digitisation of library collec- tions, image analysis is valuable for librarians in categorising and organizing visual resources and can automatically tag and classify images. Such analyses are particularly useful for photographs, art- work, or collections of historical documents. While other AI categories, such as speech recognition and sensory perception, may not currently be used in libraries, they could become more relevant as tech- nology advances. For example, voice-operated sys- tems could enable searches via voice commands, and sensory perception could help monitor condi- tions and optimise energy consumption or security. As mentioned, AI technologies such as NLP, image analysis, and others could significantly improve li- brary business processes. They can help automate tasks, improve search/recommendation functional- ities, and assist librarians in managing and organis- ing large amounts of data. Using AI, librarians can provide better services and resources, making the library experience more efficient and enjoyable. Ad-

223

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

nja/preporuka i pomoći knjižničarima u upravljanju i organiziranju velikih količina podataka. Koristeći UI, knjižničari mogu pružiti bolje usluge i resurse, čineći iskustvo u knjižnici učinkovitijim i ugodni­jim. Osim toga, UI može dosta pomoći i osobama s invaliditetom pri korištenju usluga knjižnica - što potiče inkluziju.

Onako kako su 1990-e i 2000-e bile doba web-stra- nica i novih usluga temeljenih na Internetu, tako je sada, 20-ak godina kasnije, doba ulaska UI u sve pore privatnog i poslovnog života. U takvom svi­jetu knjižnice bi trebale igrati značajnu ulogu jer su tijekom svoje dugogodišnje povijesti, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, uvijek podržavale istraži­vanje i obrazovanje svojih korisnika. Ulaskom UI u svakodnevicu knjižnice će morati promijeniti svoje uloge kako bi zadovoljile nova očekivanja i druga­čije potrebe korisnika.

Ovaj će članak istražiti trenutnu situaciju u hrvat­skim visokoškolskim knjižnicama u pogledu umjet­ne inteligencije te njezin potencijal i rizike tijekom njezine implementacije, kao i spremnost knjižničara za nove promjene u svom poslovanju.

U posljednjih nekoliko godina postoji niz rasprava o tome kako umjetna inteligencija može pomoći knjižnicama u njihovim svakodnevnim poslovnim procesima, a ovaj će rad predstaviti rezultate autora koji su već proveli opsežna istraživanja na tu temu. Istraživanje akademskih knjižničara u Mađarskoj koje su proveli Winkler i Kiszl (2021) pokazalo je da većina njih pozitivno gleda na umjetnu inteligen­ciju, smatrajući da ima potencijalne koristi za knjiž- nične usluge, iako mnogi izražavaju zabrinutost zbog rizika i ograničenja UI-a. Većina smatra da UI pruža priliku da knjižničari dobiju više vremena za obavljanje složenijih zadataka, iako gotovo jedna­ko mnogo njih vjeruje kako bi UI mogao zamijeniti neka radna mjesta u knjižnicama. Kao što su autori istaknuli, dodatna istraživanja su i dalje potrebna kako bi se razumjela implementacija UI u akadem­ske knjižnice te kako bi se maksimizirale koristi i minimizirala šteta.

UI u akademskim knjižnicama nudi nekoliko po­tencijalnih koristi, pri čemu je najvažnije povećanje učinkovitosti katalogizacije i klasifikacije. Kako su­geriraju Mallikarjuna (2020) i Hussain (2023), pri­mjena UI-a u ekspertnim sustavima mogla bi olak­šati automatsko dodjeljivanje kategorija u uslugama poput referenciranja i klasifikacije. To ne samo da

ditionally, AI can greatly assist individuals with dis- abilities in accessing library services and promote inclusion.

Just as the 1990s and 2000s were the age of web- sites and new services based on the Internet, so now, some 20 years later, is the age of UI stealing in private and business life. In such a world, librar- ies should play an important role because during their long history, not only in Croatia but also in the world, they have always supported research and education of their users. With the introduction of UI into everyday life, libraries will have to change their roles in order to meet the new expectations and dif- ferent needs of users.

This article will investigate the current situation in Croatian higher education libraries regarding artifi- cial intelligence and its potential and risks during its implementation, as well as the readiness of librari- ans for new changes in their business.

In recent years, there has been considerable dis- cussion about how artificial intelligence can assist libraries in their daily business processes. This sec- tion presents the findings of authors who have al- ready researched this topic extensively.

A study of academic librarians in Hungary conduct- ed by Winkler and Kiszl (2021) revealed that most view artificial intelligence positively, recognising its potential benefits for library services, although many express concerns about the risks and limita- tions of AI. Most librarians believe AI can free up more time for them to perform more complex tasks, though an almost equal number believe AI could replace certain library jobs. As the authors noted, additional research is still needed to understand AI implementation in academic libraries and to max- imise its benefits while minimising harm.

AI in academic libraries offers several potential benefits, the most important being increased effi- ciency in cataloguing and classification. As sug- gested by Mallikarjuna (2020) and Hussain (2023), applying AI in expert systems could facilitate the automatic assignment of categories in services like referencing and classification. This would not only minimise errors but also speed up the flow of in- formation. In his book, Marr (2022) describes 50 successful companies that have used artificial in- telligence and machine learning to solve problems. One example from healthcare involves combining research with similar findings and patient diagnoses

224

bi minimiziralo pogreške već bi i ubrzalo protok in­formacija. U svojoj knjizi, Marr (2022) opisuje 50 uspješnih tvrtki koje su koristile umjetnu inteligen­ciju i strojno učenje za rješavanje problema. Jedan primjer dobre prakse u zdravstvu je kombiniranje svih istraživanja, sličnih nalaza i dijagnoza paci­jenata kako bi se precizno definirala dijagnoza te utvrdila jedinstvena terapija. Dakle, svaka primjena umjetne inteligencije nosi i neke etičke dvojbe te je primjenu potrebno sagledati iz više perspektiva.

Istraživanje Faraga, Mahfouza i Alhajrija (2021) potvrđuje ovaj pogled, naglašavajući ulogu UI-a u poboljšanju indeksiranja i pohrane unutar aka­demskih knjižnica. S obzirom na obično skromne proračune knjižnica za ulaganja u nove tehnologije, automatska pomoć koju pruža UI u tim procesima pokazuje se neprocjenjivom. To smanjuje pogreške i povećava količinu generiranih online podataka, što oslobađa vrijeme knjižničara za fokusiranje na dru­ge zadatke.

Još jedna značajna prednost UI-a je njezin potencijal za poboljšanje korisničkog iskustva. Jagdale (2017) napominje da UI može voditi korisnike u pronala­ženju relevantne literature i odgovaranju na upite. A prema Oyelude (2021) trenutne primjene UI-a u knjižnicama, kao što su prepoznavanje lica i glasa, virtualni asistenti te pomoć u citiranju, usporedbi i sažimanju dokumenata, često ostaju nezamijećene.

Cox, Pinfield i Rutter (2019) istražuju vodeće knjiž­nice i njihova razmišljanja o potencijalnim utjecaji­ma umjetne inteligencije na akademske knjižnice. Intervjuirani stručnjaci ističu prilike za UI da po­boljša knjižnične usluge i poslovne procese automa­tizacijom ponavljajućih zadataka te rizike povezane s gubitkom radnih mjesta, privatnošću i pristrano- šću. Općenito, autori tvrde kako knjižnice moraju proaktivno oblikovati razvoj i primjenu sustava UI kako bi maksimizirale koristi i ublažile izazove.

U pregledu literature o primjeni UI-a u akademskim knjižnicama postaje jasno kako je strateško plani­ranje ključno za uspješnu implementaciju. Grigo- riadou (2022) tvrdi da bi to dovelo do učinkovitije analize skupova podataka. Međunarodna udruga knjižničnih udruženja i institucija (IFLA) dijeli ovo mišljenje, zagovarajući da knjižnice prihvate UI kako tehnologija napreduje. Međutim, upozoravaju da njezina upotreba treba biti sigurna, zakonita i da treba poštivati etičke standarde privatnosti.

Prošla istraživanja naglašavaju prikladnost UI-a za poboljšanje pretraživanja informacija i preuzimanja podataka, procjenu kvalitete podataka te preporuku novih naslova putem društvenih mreža. UI bi tako-

Marinclin, Idlbek, Popović

to define diagnoses more accurately and determine unique therapies. Each application of artificial intel- ligence also brings certain ethical dilemmas, which should be considered from multiple perspectives.

Research by Farag, Mahfouz and Alhajri (2021) supports this view, emphasising the role of AI in improving indexing and storage within academic libraries. Given that library budgets for new tech- nologies are often modest, the automated assistance provided by AI in these processes is invaluable. It reduces errors and increases the data generated on- line, freeing up time for librarians to focus on other tasks.

Another significant advantage of AI is its poten- tial to improve the user experience. Jagdale (2017) notes that AI can guide users in finding relevant literature and responding to queries. According to Oyelude (2021), current AI applications in libraries - such as facial and voice recognition, virtual as- sistants, and assistance with citations, comparisons, and document summarisation - often go unnoticed.

Cox, Pinfield and Rutter (2019) explore the per- spectives of leading libraries on the potential im- pacts of artificial intelligence on academic libraries. Interviewed experts highlight opportunities for AI to improve library services and business processes by automating repetitive tasks and risks related to job loss, privacy, and bias. Overall, the authors ar- gue that libraries must proactively shape the devel- opment and application of AI systems to maximise benefits and mitigate challenges.

The literature review on AI applications in academ- ic libraries clarifies that strategic planning is crucial for successful implementation. Grigoriadou (2022) argues this would lead to more effective data set analysis. The International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) shares this view, advocating that libraries embrace AI as tech- nology advances. However, they caution that its use should be safe, legal, and comply with ethical pri- vacy standards.

Previous research emphasises the suitability of AI for improving information retrieval and data down- loading, assessing data quality, and recommending new titles via social networks. AI could also be used to employ robots to answer readers’ questions.

Bi et al. (2022) provide a timely review of the ap- plication of artificial intelligence and Internet of Things (IoT) technologies in developing intelli- gent library systems. The authors highlight several AI-enabled and IoT-enabled applications, such as automated book sorting, user behaviour analytics,

225

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

đer mogla biti upotrijebljena u korištenju robota za odgovaranje na upite čitatelja.

Bi i dr. (2022) pružaju pravovremeni pregled pri­mjene umjetne inteligencije i tehnologija Interneta stvari (IoT) u razvoju inteligentnih knjižničnih su­stava. Autori ističu nekoliko aplikacija omogućenih UI-om i IoT-om, kao što su automatizirano sortira­nje knjiga, analitika ponašanja korisnika, pretraži­vanje informacija i prilagođene usluge, koje imaju za cilj poboljšati upravljanje knjižničnim resursima i korisničko iskustvo. Međutim, izazovi ostaju u po­gledu privatnosti, sigurnosti, složenosti integraci­je, nedostatka standarda i troškova implementacije ovih brzo razvijajućih tehnologija u knjižnicama.

Navedena istraživanja pokazuju kako je vidljiv potencijal primjene UI u knjižnicama i knjižnič- nim uslugama, međutim, postoji zabrinutost koja se veže uz rizike kao što su gubitak radnih mjesta i privatnost. Iz navedenih primjera može se zaključiti kako postojeća literatura pruža pozitivan pogled na ulogu UI-a u knjižnicama te sugerira kako će njeno usvajanje dugoročno biti korisno.

Postojeća istraživanja pružaju sveobuhvatan pre­gled prednosti i nedostataka primjene UI, a prikazat ćemo ih kroz nekoliko točaka uz napomenu kako je jedna od značajnih prednosti UI-a upravo trans- formativni potencijal. Khanzode i Sarode (2020) te Bhbosale, Pujari i Multani (2020) sumirali su slje­deće glavne prednosti umjetne inteligencije:

Nedostaci umjetne inteligencije mogu se vidjeti u radovima Mallikarjune (2020) kao i Bhbosale, Pu- jari i Multani (2020):

information searching, and personalised services to improve library resource management and user experience. However, challenges remain regarding privacy, security, integration complexity, lack of standards, and the costs of implementing these rap- idly developing technologies in libraries.

These studies show the potential of AI in library ser- vices, though concerns remain about risks such as job loss and privacy. From the examples provided, it can be concluded that existing literature provides a generally positive outlook on AI’s role in libraries and suggests that its adoption will be beneficial in the long term.

Existing research provides a comprehensive over- view of the advantages and disadvantages of AI, which we will summarise in several points. One of AI’s most significant advantages is its transforma- tive potential. Khanzode and Sarode (2020), along with Bhbosale, Pujari, and Multani (2020), summa- rised the following key benefits of AI:

However, the disadvantages of AI can also be seen in the works of Mallikarjuna (2020) as well as Bh- bosale, Pujari, and Multani (2020):

Artificial intelligence is perceived as a transforma- tive force with the potential to completely reshape how we consume information. However, this devel- opment has caused concern among many librarians

226

Marinclin, Idlbek, Popović

Umjetna inteligencija percipira se kao transforma- tivna sila koja ima mogućnost potpuno preoblikova­ti načine na koje konzumiramo informacije. No taj je razvoj izazvao zabrinutost među mnogim knjižni­čarima koji strahuju od mogućeg zamjenjivanja po­slova robotima i sustavima temeljenim na UI. Takvi osjećaji nelagode i otpora uobičajeni su u kontekstu organizacijskih promjena i razvoja (Gutić Martin- čić, 2017). Čovječanstvo uglavnom spremno pri­hvaća napredak koji olakšava, pojeftinjuje i ubrzava poslovne procese, a istovremeno olakšava posao i povećava sigurnost. Kontinuirani razvoj, uključu­jući i UI, istovremeno potiče i zabrinutost vezanu za moguću zamjenu ljudskog rada strojevima. Nisu isključene niti knjižnice. Takva zabrinutost uvijek je bila prisutna prilikom uvođenja disruptivnih teh­nologija u prošlosti (parni stroj i mehanički tkalački strojevi u 18. i 19. stoljeću te nakon toga mehaniza­cija poljoprivrede, automatizacija u tvornicama te informatizacija u 20. stoljeću, a u 21. stoljeću je to robotizacija i umjetna inteligencija).

Dolazak razdoblja visoke ovisnosti o UI nije samo izgledan već se upravo i događa. Poslovni svijet i in­dustrija moraju evoluirati i prilagoditi se kako bi isko­ristili prednosti ove tehnološke revolucije (Gračanin, 2023; Erdelez, 2023). Sa svojim istraživačkim vje­štinama knjižničari su dobro pozicionirani te mogu igrati ključnu ulogu u ovom prijelazu. Prethodno su pokazali prilagodljivost prelaskom iz čuvara znanja u posrednike, čineći vrijedne informacije dostupni­ma javnosti. U doba UI-a, knjižničari mogu ponovno prilagoditi svoje uloge kako bi postali stručnjaci za UI. Mogu voditi korisnike u primjerenom korištenju tehnologije, osiguravajući im pristup potrebnim in­formacijama brzo i učinkovito (Lo, 2023).

S obzirom na navedene prednosti i nedostatke, mo­žemo izdvojiti primjere korisnog utjecaja UI na funkcije knjižnica i potencijalne zamke na koje tre­ba obratiti pozornost u budućnosti. UI je poboljšala poslovne procese u knjižnicama ističući potencijal­ne rizike i nedostatke koji bi trebali biti pod kon­trolom u budućnosti (Barsha i Munshi, 2023). Na­vodimo redom pet prilika te jedan izazov umjetne inteligencije u knjižnicama.

who fear the possible replacement of jobs by robots and AI-based systems. Such feelings of discomfort and resistance are common in the context of organi- sational change and development (Gutić Martinčić, 2017). In general, humanity is willing to accept advancements that simplify, reduce costs, and ac- celerate business processes, while at the same time making work easier and safer. The ongoing devel- opment of AI also raises concerns about machines’ potential replacement of human labor. Libraries are not exempt from these concerns. Such fears have always accompanied the introduction of disruptive technologies in the past (e.g., steam engines and mechanical looms in the 18th and 19th centuries, followed by mechanisation in agriculture, automa- tion in factories, and informatisation in the 20th century, and in the 21st century, it is robotics and artificial intelligence).

The advent of an era of heavy reliance on AI is not just likely, it is already happening. The business world and industries must evolve and adapt to har- ness the advantages of this technological revolution (Gračanin, 2023; Erdelez, 2023). With their research skills, librarians are well-positioned to play a key role in this transition. In the past, they demonstrat- ed adaptability by transitioning from gatekeepers of knowledge to intermediaries, making valuable information available to the public. In the AI era, librarians can again adapt their roles to become AI experts, guiding users in the proper use of technolo- gy and ensuring they access the necessary informa- tion quickly and efficiently (Lo, 2023).

Given the aforementioned advantages and disad- vantages, we can highlight examples of AI’s ben- eficial impact on library functions and potential pitfalls to be aware of. AI has improved business processes in libraries, emphasising potential risks and shortcomings that should be carefully managed in the future (Barsha & Munshi, 2023). Below, we outline five opportunities and one challenge related to AI in libraries.

There is a great opportunity to implement advanced search algorithms that enable libraries to provide more accurate and relevant results to their users. Machine learning techniques improve the efficien- cy and effectiveness of search queries, reducing the time required to find desired information. Person- alised recommendations based on user preferences

227

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

Postoji odlična prilika implementacije algoritama naprednog pretraživanja koji omogućuju knjižnica­ma pružanje točnijih i relevantnijih rezultata svojim korisnicima. Tehnike strojnog učenja poboljšaju učinkovitost i djelotvornost upita za pretraživanje, smanjujući potrebno vrijeme za pronalaženje želje­nih informacija. Personalizirane preporuke temelje­ne na preferencijama i ponašanju korisnika pomažu korisnicima otkriti nove resurse i poboljšati njihovo iskustvo istraživanja.

Druga značajna prilika su algoritmi umjetne inteli­gencije koji mogu automatski klasificirati i katalo­gizirati knjižnične resurse, smanjujući opterećenje knjižničara i poboljšavajući brzinu i točnost. Tehni­ke obrade prirodnog jezika omogućuju strojevima razumijevanje i analizu tekstualnih materijala, po­boljšavajući kvalitetu katalogizacije i osiguravajući konzistentne meta podatke (Tella, Odunola i Lawal, 2023). To je posebno važno u doba chatGPT-a (Lund i Wang, 2023) i drugih velikih jezičnih modela, a bit će ključno u budućnosti, kada će biti moguće raditi s većim količinama teksta i materijala nego što je to slučaj sada.

Treća prilika su virtualni asistenti i chatbotovi koji pružaju trenutnu pomoć i podršku korisnicima knjiž­nice. Odgovaraju na često postavljana pitanja, po­mažu u pronalaženju resursa i vode korisnike kroz usluge knjižnice. Chatbotovi pružaju personalizirane preporuke, sugeriraju relevantne resurse i uključuju korisnike u interaktivne razgovore, čak i s gotovom ljudskom interakcijom zasnovanom na tehnologiji pretvorbe teksta u govor (Shafeeg i dr., 2023).

and behaviour help users discover new resources and enhance their research experience.

Another significant opportunity lies in AI algorithms that can automatically classify and catalogue library resources, reducing the burden on librarians while improving speed and accuracy. Natural language processing (NLP) techniques enable machines to understand and analyse textual materials, enhanc- ing cataloguing quality and ensuring consistent metadata (Tella, Odunola & Lawal, 2023). This is particularly important in the era of ChatGPT (Lund & Wang, 2023) and other large language models, which will be key in the future as it becomes possi- ble to work with larger volumes of text and materi- als than is currently feasible.

A third opportunity lies in virtual assistants and chatbots that provide instant assistance and support to library users. These systems answer frequently asked questions, help users locate resources, and guide them through library services. Chatbots offer personalised recommendations, suggest relevant re- sources, and engage users in interactive conversa- tions, sometimes even with human-like interaction based on text-to-speech technology (Shafeeg et al., 2023).

AI technologies allow libraries to analyze user data and patterns to predict future resource needs, opti- mise collection development, and improve resource allocation. Predictive analytics can help libraries make data-driven decisions, such as budgeting for acquisitions and planning services. Machine learn- ing algorithms can automatically analyse user be- haviour, collection usage, and feedback, enabling libraries to enhance their offerings based on users’ needs and preferences.

AI-based technologies can automate routine tasks, freeing time for librarians to focus on more complex and strategically important activities (Yoon, An- drews, & Ward, 2022). Process automation through robotics can handle repetitive tasks such as lending and returning books, inventory management, and shelf organisation. This technology allows librar- ians to concentrate on higher-value services, such as teaching information literacy and providing re- search consultations.

228

Peta prilika su tehnologije zasnovane na UI koje mogu automatizirati rutinske zadatke, oslobađaju­ći vrijeme knjižničara za složenije i strateške važne aktivnosti (Yoon, Andrews i Ward, 2022). Automa­tizacija procesa putem robota može se baviti ponav­ljajućim zadacima kao što su posudba i vraćanje knjiga, upravljanje inventarom i organizacija poli­ca. Ova tehnologija omogućava knjižničarima da se usredotoče na usluge veće vrijednosti, kao što su podučavanje informacijske pismenosti i konzultaci­je vezane uz istraživanje.

Uz sve navedene prilike, najveći izazov je integra­cija umjetne inteligencije u knjižnice koja podiže etičke dileme poput privatnosti, pristranosti i sigur­nosti podataka. Knjižnice moraju osigurati zaštitu korisničkih podataka te njihovu primjenu u skladu s propisima o privatnosti. Pristranost u algoritmima UI mora se aktivno rješavati kako bi se izbjegla dis­kriminacija i omogućio pravedan pristup informaci­jama za sve korisnike. Transparentnost u procesima odlučivanja i pristanak korisnika trebali bi biti pri­oritet kako bi se održalo povjerenje i odgovornost (Erdelez, 2023).

3. Metodologija istraživanja

Istraživanje smo usmjerili prema Hrvatskoj, a cilj nam je procijeniti spremnost knjižnica za uklju­čivanje umjetne inteligencije (UI) u svoje usluge. Istražili smo prednosti i nedostatke korištenja UI u akademskim knjižnicama diljem zemlje, a naj­relevantniji rezultati istraživanja predstavljeni su u ovom radu. Cilj istraživanja bio je napraviti du­binsku analizu trenutnog stanja spremnosti za UI i njezine moguće implikacije unutar hrvatskog knjiž- ničnog sustava.

Studija je provedena sljedećim istraživačkim pita­njima:

Pitanje 1: Koristi li se umjetna inteligencija u knjiž­nicama visokog obrazovanja, na koji način i u kojoj mjeri?

Pitanje 2: Koje su prednosti umjetne inteligencije iz perspektive akademskih knjižničara?

Pitanje 3: Koji su izazovi povezani s primjenom umjetne inteligencije?

Kako bi se dalo odgovor na navedena pitanja, kon­struiran je upitnik te je provedena online anketa. An­keta je sadržavala 21 zatvoreno i otvoreno pitanje koje istražuje različite aspekte korištenja alata umjet-

Marinclin, Idlbek, Popović

The greatest challenge in integrating AI into librar- ies is the ethical dilemmas it raises, such as privacy, bias, and data security. Libraries must ensure user data protection and use in compliance with privacy regulations. Bias in AI algorithms must be actively addressed to prevent discrimination and ensure fair access to information for all users. Transparency in decision-making processes and user consent should be prioritised to maintain trust and accountability (Erdelez, 2023).

3. Research Methodology

This research focuses on Croatia, to assess the readiness of libraries to incorporate artificial intel- ligence (AI) into their services. We investigated the advantages and disadvantages of using AI in aca- demic libraries across the country, and the most rel- evant findings are presented in this paper. The study aimed to conduct an in-depth analysis of the current level of AI readiness and its potential implications within the Croatian library system.

The study was conducted through the following re- search questions:

To address these questions, a questionnaire was de- veloped, and an online survey was conducted. The survey contained 21 closed- and open-ended ques- tions that explored different aspects of library pro- fessionals’ usage of AI tools. It was distributed via email to employees of Croatian academic libraries through the Croatian Library Association’s mailing list. In total, 171 surveys were sent out, and 38 valid responses were collected, resulting in a response rate of 22%.

The survey was conducted using the online tool SurveyMonkey and consisted of multiple-choice questions, a Likert scale, and several open-ended questions. Participants received a personalised link tied to their email addresses, which allowed them to resume incomplete surveys and enabled survey completion tracking. Participants were reminded twice to complete surveys they had started or to begin surveys they had not yet opened. Data were

229

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

ne inteligencije od strane stručnjaka u knjižnicama. Anketa je distribuirana putem e-maila među zaposle­nicima hrvatskih akademskih knjižnica koristeći ma- iling listu Hrvatskog knjižničarskog društva. Ukupno je poslana 171 anketa, a dobiveno je 38 valjanih od­govora, što rezultira stopom odaziva od 22%.

Anketa je provedena koristeći online sustav anketira­nja SurveyMonkey i sastojala se od pitanja s višestru­kim izborom, Lickertovom skalom i setom otvorenih pitanja. Sudionici su primili poveznicu koja je bila vezana uz njihovu email adresu, što im omogućava nastavak ispunjavanja započete ankete te praćenje is­punjenosti ankete od strane ispitanika. U dva navrata ispitanici su bili ponovo zamoljeni za dovršetak već započetih anketa te za ispunjenje anketa koje nisu započete/otvorene. Podaci su prikupljeni tijekom tri tjedna od rujna do prosinca 2023, a prosječno vrije­me odgovaranja na anketu bilo je 10 minuta.

Za zatvorena pitanja izračunate su distribucije fre­kvencija odgovora. Za pitanja na Lickertovoj skali analizirani su medijan i interkvartilni raspon. Kva­litativna analiza otvorenih odgovora provedena je tematskom analizom. Istraživanje je provedeno u skladu s etičkim standardima, a pri analizi podaci su anonimizirani te su korišteni isključivo za ovo istraživanje.

4. Rezultati

Na temelju odgovora na početno pitanje, korištenje alata umjetne inteligencije u akademskim knjižni­cama još uvijek nije rašireno. Većina sudionika nije dovoljno upoznata s tim alatima.

Slika 1. Trenutno poznavanje AI-a od strane knjižničara

Kao što je vidljivo na slici 1., samo 10% knjižničara smatra sebe vrlo upućenima u alate umjetne inteli­gencije. Štoviše, to su uglavnom djelatnici Medicin­skog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Nije neočekivano da Medicinski fakultet posjeduje stručnost u ovim alatima s obzirom na potrebu za praćenjem novih tehnologija, no zanimljivo je da i Katolički bogoslovni fakultet pokazuje interes u ovom području.

collected over three weeks, from September to De- cember 2023, with an average completion time of 10 minutes.

Response frequencies were calculated for the closed questions. For Likert scale questions, the median and interquartile range were analysed. The qualita- tive analysis of open-ended responses was conduct- ed using thematic analysis. The research adhered to ethical standards, and all data were anonymised and used exclusively for this study.

4. Results

Based on the responses to the initial question, the use of artificial intelligence tools in academic li- braries is still not widespread. Most participants are not sufficiently familiar with these tools.

Figure 1. Current Knowledge of AI among Librarians

As shown in Figure 1, only 10% of librarians con- sider themselves well-versed in artificial intelli- gence tools. Interestingly, this group predominantly comprises staff from the Faculty of Medicine and the Catholic Faculty of Theology. Given the need to keep up with technological advancements, it is unsurprising that the Faculty of Medicine has ex- pertise in these tools. However, it is notable that the Catholic Faculty of Theology also shows interest in this area.

Figure 2. Areas of AI Application in Libraries

This question aimed to assess librarians’ knowl- edge regarding the use of artificial intelligence in library services. Many librarians are unsure or lack

230

Marinclin, Idlbek, Popović

Slika 2. Područja primjene umjetne inteligencije u knjižnicama

Ovim pitanjem planirano je ispitati razinu znanja knjižničara o korištenju umjetne inteligencije u uslugama knjižnica. Za zaključiti je kako mnogi knjižničari nisu sigurni ili nemaju dovoljno infor­macija o područjima u kojima se UI koristi, kako je vidljivo na slici 2. Također, većina knjižničara zapravo ne razumije kako UI alati funkcioniraju s tehničke strane, iako ih možda i koriste. Mali posto­tak knjižničara, otprilike 10%, dobro razumije UI i njegove primjene. Ti pojedinci koriste UI u različi­tim aspektima svog rada, kao što su institucionalni repozitoriji i online katalozi, posebno u pružanju preporuka za čitanje korisnicima. Ti sustavi poma­žu korisnicima u pronalaženju relevantnih materija­la za njihove istraživačke ili čitalačke potrebe.

Osim toga, knjižničari također koriste UI za analizu i vizualizaciju. Na primjer, spomenuli su primjenu alata nazvanog Bibliometrix, koji koristi UI za ana­lizu bibliografskih podataka. Iako mnogi knjižniča­ri nisu svjesni upotrebe UI u svom polju, manjina od otprilike 10% dobro je upućena u UI i koristi ga za poboljšanje usluga svojih knjižnica, uključujući analizu i vizualizaciju podataka.

Q3: Što mislite, koje bi potencijalne koristi bile u primjeni umjetne inteligencije u visokoškolskim knjižnicama? (više mogućih odgovora)

Answered: 38 Sklpped: 0

Slika 3. Prednosti primjene umjetne inteligencije u knjižnicama

Unatoč ograničenim i/ili nedovoljnim informacija­ma, većina knjižničara vjeruje kako umjetna inteli­gencija ima potencijal ponuditi nekoliko prednosti. Te prednosti uključuju poboljšani pristup informa­cijama, pojednostavljeni proces donošenja odluka, poboljšano korisničko iskustvo i smanjeno radno opterećenje. Međutim, jedan ispitanik se ne slaže, tvrdeći da povećana učinkovitost i produktivnost

sufficient information about the areas in which AI is used, as indicated in Figure 2. Additionally, most li- brarians do not fully understand how AI tools func- tion from a technical perspective, even though they may use them. A small percentage of librarians, approximately 10%, have a good understanding of AI and its applications. These individuals use AI in various aspects of their work, such as institutional repositories and online catalogues, particularly for providing reading recommendations to users. These systems help users find relevant materials for their research or reading needs.

In addition, librarians are also using AI for data analysis and visualisation. For example, they men- tioned using a tool called Bibliometrix, which em- ploys AI to analyse bibliographic data. Although many librarians are unaware of the use of AI in their field, a minority, around 10%, are well-versed in AI and use it to enhance library services, including data analysis and visualisation.

Figure 3. Advantages of AI in Libraries

Despite limited or insufficient information, most li- brarians believe that artificial intelligence has the potential to offer several advantages. These include improved access to information, streamlined deci- sion-making processes, enhanced user experience, and reduced workload. However, one respondent disagreed, stating that increased efficiency and pro- ductivity do not guarantee accuracy. Additionally, another respondent expressed concerns about the current reliability of AI without additional human oversight.

Implementing AI technologies in any organisation presents challenges and risks. One of the main ob- stacles is the need for greater knowledge and educa- tion about AI among individuals. Limited financial resources and growing dependence on technology add to these challenges. Concerns about securi- ty and privacy are lower on the list of barriers re- lated to AI integration. From the results, it can be

231

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

ne garantiraju i točnost. Osim toga, drugi ispitanik izražava zabrinutost o trenutnoj pouzdanosti UI-a bez dodatnog ljudskog nadzora.

Implementacija tehnologija UI-a u bilo kojem poslo­vanju predstavlja izazove i rizike. Jedna od glavnih prepreka je potreba za većim znanjem i edukacijom o UI-u među pojedincima. Ograničeni financijski re­sursi i rastuća ovisnost o tehnologiji stavljaju doda­ni naglasak na to. Zabrinutosti vezane za sigurnost i privatnost niže su po prioritetima na popisu prepreka vezanih uz integraciju UI. Iz rezultata se može ista­knuti kako oko 30% knjižničara pruža otpor usva­janju UI. Još uvijek nije određeno proizlazi li ovaj otpor iz demografije radnika u knjižnicama ili jedno­stavno iz straha od nepoznatog i njegovog utjecaja na njihove poslove. Kao što je prikazano na slici 3., oče­kuje se da će koristi od UI-a u knjižnicama uključi­vati pristup informacijama i poboljšanu učinkovitost.

Q4: Što mislite , koji bi bili potencijalni izazovi i/ili rizici povezani s primjenom umjetne inteligencije u visokoškolskim knjižnicama? (više mogućih odgovora)

Answered: 38 Skipped: 0

Slika 4. Potencijalni rizici i izazovi primjene umjetne inteligencije u knjižnicama

Osim prednosti koje može donijeti implementacija UI u knjižnicama, također postoje određeni poten­cijalni rizici i izazovi koji su prvenstveno poveza­ni s nedostatkom znanja i nedovoljnom obukom knjižničara u tome području. Prema Slici 4. može­mo vidjeti kako velik broj knjižničara smatra kako uvođenje UI u knjižnice ovisi o resursima s kojima je većina knjižnica ograničena. Čak 47% ispitanika smatra kako bi njezinom primjenom postali ovisni o tehnologiji koju ona pruža i kako bi se time zapravo narušila privatnost i sigurnost podataka kao jedan od najvažnijih rizika primjene UI u knjižnicama.

Slika 5. Informiranost o tehnologijama i novim alatima

highlighted that approximately 30% of librarians resist adopting AI. It remains unclear whether this resistance stems from the demographics of library workers or simply from fear of the unknown and its impact on their jobs. As shown in Figure 3, AI is expected to benefit libraries, including improved access to information and increased efficiency.

Figure 4. Potential Risks and Challenges of AI in Libraries

In addition to AI’s benefits to libraries, there are certain potential risks and challenges, primarily re- lated to a lack of knowledge and inadequate train- ing of librarians in this field. As seen in Figure 4, many librarians believe that the implementation of AI in libraries depends on the resources available, with many libraries being limited in this regard. As many as 47% of respondents believe its application would make them overly dependent on the technol- ogy it provides, potentially compromising privacy and data security, one of the most significant risks associated with AI implementation in libraries.

Figure 5. Awareness of Technologies and New Tools

According to the available data, most respondents (84%) are waiting for courses and training, mostly organized in Croatia by the Center for Continuing Professional Development of Librarians. Only 10% independently explore new technologies through presentations or demonstrations by foreign vendors, some through articles, and others through blogs. This further supports the previously mentioned

232

Marinclin, Idlbek, Popović

Prema dostupnim podacima možemo vidjeti kako većina ispitanika (njih 84%) čeka tečajeve i eduka­cije koje u Hrvatskoj uglavnom organizira Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara, dok samo 10% samostalno istražuje putem prezentacija ili de­monstracija stranih dobavljača, neki putem članka, a neki putem blogova. To samo potvrđuje već dobi­veni odgovor o vrlo niskoj razini primjene i pozna­vanja UI alata. Moguće je kako će masovna primje­na UI u knjižnicama izostati sve dok na nacionalnoj razini ne budu definirana područja primjene i alati te pripremljene potrebne edukacije.

Q6: Prema Vašem mišljenju, na što će korištenje umjetne inteligencije imati najveći utjecaj u visokoškolskim knjižnicama? (više mogućih odgovora)

Answered: 38 Skipped: 0

Slika 6. Najveći utjecaj umjetne inteligencije u knjižnicama

Polovica ispitanika smatra kako će najveći utjecaj UI u visokoškolskim knjižnicama zapravo biti u po­dručju pretraživanja i referenciranja izvora. Dosta njih smatra kako će se time postići i veća informa­cijska pismenost, a tek onda kako će imati veliki utjecaj u knjižničnom poslovanju, posebice u kata- logizaciji i klasifikaciji.

Q11: Smatrate li kako je korištenje umjetne inteligencije (npr. ChatGPT) etički prihvatljivo prilikom izrade pisanih radova za sljedeće aktivnosti:

Answered: 38 Skipped: 0

Ne slažem se

i Uglavnom se ne slažem

Niti se slažem niti se ne slažem

Uglavnom se slažem

i Slažem se

Slika 7. Stavovi knjižničara prema korištenju UI-a

finding about the low level of AI tool adoption and familiarity. It is possible that the widespread im- plementation of AI in libraries will be delayed un- til national guidelines are established for areas of application and tools, and the necessary training is provided.

Q6: In your opinion, what will the use of artificial intelligence have the greatest impact on in higher education libraries? (multiple answers possible)

Answered: 38 Skipped: 0

Figure 6. The Greatest Impact of AI in Libraries

Half of the respondents believe that AI will impact higher education libraries most regarding searching and referencing sources. Many believe this will also lead to greater information literacy, and only then will they see significant impacts on library opera- tions, especially in cataloguing and classification.

Q10: How much do you agree with the following statements?

Answered: 38 Skipped: 0

■ I disagree ■ I mostly disagree ■ I neither agree nor disagree ■ I mostly agree ■ I agree

Q11: Do you considerthe use of artificial intelligence (e.g., ChatGPT) ethically acceptable for the following activities when writing papers:

Answered: 38 Skipped: 0

Figure 7. Librarians’ Attitudes Towards AI Use

These questions aimed to gather more information about the areas where librarians believe AI could be most beneficial. The majority believe that AI can be used in referencing information, as indicated by more than 50% of respondents. This can improve in-

233

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

Ovim pitanjima željelo se istražiti više informaci­ja o područjima u kojima knjižničari misle kako UI može biti najkorisnija. Većina vjeruje kako se UI može koristiti prilikom referenciranja informa­cija, što je izjavilo više od 50% respondenata. To može poboljšati informacijsku pismenost i pomoći u zadacima indeksiranja, katalogizacije i klasifika­cije. Nadalje, većina smatra kako je korištenje UI-a za prevođenje stranih tekstova i pomoć pri pisanju znanstvenih radova etično. Međutim, mnogi još uvijek nisu sigurni hoće li korištenje UI-a utjecati na promjenu kritičkog razmišljanja istraživača. Is­pitanici se također pitaju može li UI, bez obzira na to koliko bila dobra, u potpunosti zamijeniti rad koji obavljaju knjižničari. Zanimljivo je kako samo ne­koliko njih izražava svoju zabrinutost u budućnost koju donosi UI. Istovremeno, značajniji postotak percipira je kao prednost i koristan alat ako se pra­vilno primjenjuje u postojećim poslovnim procesi­ma.

5. Rasprava

Istraživanje provedeno u akademskim knjižnicama u Hrvatskoj pokazalo je kako zapravo vrlo malo knjižničara koristi umjetnu inteligenciju u svom po­slovanju iz razloga nedovoljne informiranosti. One knjižnice koje koriste bazirane su na institucijske repozitorije i online kataloge (kao preporuke za či­tanje). Zanimljivo je da ipak, bez obzira na nedo­voljnu informiranost, većina knjižničara vidi poten­cijal u implementaciji umjetne inteligencije u svom poslovanju, naravno uz pravilnu primjenu. Ono što smatraju istaknuti važnim jest kako bi ona u knjiž- ničnom poslovanju mogla poboljšati učinkovitost, produktivnost i točnost. Također će biti i poboljša­ni pristup informacijama, a time i bolje korisničko iskustvo. Za očekivati je kako će se smanjiti radno opterećenje te kako će se knjižničari moći posvetiti drugim važnim poslovima.

Osim potencijala, postoje i znatni rizici korištenja UI-a (briga o sigurnosti i privatnosti podataka kao najistaknutiji rizik). Kao izazov, knjižničari sma­traju da je primjena umjetne inteligencije nešto o čemu treba pažljivo razmisliti jer postoji moguć­nost da zbog toga postanu previše oslonjeni na teh­nologiju.

No, istraživanjem nismo dobili potpune odgovore jer se UI još uvijek nedovoljno koristi u knjižnič- nom poslovanju. Smatramo kako bi trebalo provesti dodatna istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja na koji način ona trenutno utječe na rad knjižnica

formation literacy and assist in indexing, catalogu- ing, and classification tasks. Furthermore, most be- lieve using AI to translate foreign texts and assist in writing scientific papers is ethical. However, many are still unsure whether AI will affect researchers’ critical thinking skills. Respondents also questioned whether AI, no matter how advanced, could fully re- place the work performed by librarians. Interesting- ly, only a few expressed concerns about the future that AI brings, while a significant percentage per- ceive it as an advantage and a useful tool if applied correctly in existing business processes.

6. Discussion

The research conducted in academic libraries in Cro- atia revealed that very few librarians currently use artificial intelligence in their daily work, primarily due to insufficient awareness and familiarity with the tools. Those libraries that use AI primarily focus on institutional repositories and online catalogues (specifically for providing reading recommenda- tions). Interestingly, despite the lack of familiarity, most librarians recognise the potential of AI to im- prove their operations, assuming it is properly im- plemented. They emphasise that AI could enhance efficiency, productivity, and accuracy. Additionally, it could improve access to information, leading to a better user experience. It is also expected to reduce the workload, allowing librarians to focus on other important tasks.

Along with these potential benefits, there are also significant risks associated with using AI, with data security and privacy concerns being the most prom- inent. Librarians consider the application of artifi- cial intelligence to require careful consideration, as they could become overly reliant on the technology. However, the research did not provide complete an- swers since AI is still underutilised in library oper- ations. We believe that additional studies are need- ed to better understand how AI currently impacts libraries and what changes can be expected in the future.

Based on the analysis of the results obtained from the survey, the answers to the research questions are as follows:

Question 1: Is artificial intelligence being used in higher education libraries, and if so, in what ways and to what extent?

Artificial intelligence is used in higher educa- tion libraries, but only to a limited extent. Ac- cording to the research results, most academic

234

Marinclin, Idlbek, Popović

te kakve promjene možemo očekivati u budućnosti. Na temelju analize dobivenih rezultata u provedenoj anketi, odgovori na istraživačka pitanja su sljedeći:

Pitanje 1: Koristi li se umjetna inteligencija u knjižnicama visokog obrazovanja, na koji način i u kojoj mjeri?

Umjetna inteligencija se koristi u knjižnica­ma visokog obrazovanja, ali u vrlo ograni­čenoj mjeri. Prema rezultatima istraživanja, većina akademskih knjižničara u Hrvatskoj nije dovoljno upoznata s alatima umjetne in­teligencije, a samo 10% njih smatra sebe vrlo upućenima u te alate. Korisnici UI u knjižni­cama koriste je uglavnom u institucionalnim repozitorijima i online katalozima, posebno za pružanje preporuka za čitanje korisnicima. Osim toga, AI se koristi za analizu i vizualiza- ciju podataka, no opća primjena je još uvijek u početnim fazama.

Pitanje 2: Koje su prednosti umjetne inteligenci­je iz perspektive akademskih knjižničara?

Prednosti umjetne inteligencije, prema aka­demskim knjižničarima, uključuju poboljšani pristup informacijama, pojednostavljeni pro­ces donošenja odluka, poboljšano korisničko iskustvo te smanjenje radnog opterećenja. Knjižničari smatraju da bi implementacija UI-a mogla poboljšati učinkovitost, produk­tivnost i točnost u njihovom radu, omoguću­jući im da se posvete važnijim zadacima.

Pitanje 3: Koji su izazovi povezani s primjenom umjetne inteligencije?

Glavni izazovi povezani s primjenom umjetne inteligencije u knjižnicama uključuju nedosta­tak financijskih resursa, nedovoljnu edukaci­ju i znanje o UI-u među knjižničarima, kao i zabrinutosti vezane za sigurnost i privatnost podataka. Također, postoji strah od pretjerane ovisnosti o tehnologiji, koja bi mogla naruši­ti ljudske uloge i kritičko razmišljanje. Otpor prema usvajanju UI-a prisutan je kod otprilike 30% knjižničara, što dodatno otežava širu im­plementaciju tehnologije.

7. Zaključak

Istraživanje je pokazalo trenutno stanje usvajanja umjetne inteligencije (UI) u akademskim knjižnica­ma diljem Hrvatske. Nalazi otkrivaju kako je im­plementacija UI-a još uvijek u početnim fazama s tek malim postotkom knjižnica koje aktivno kori-

librarians in Croatia are not sufficiently famil- iar with AI tools, with only 10% considering themselves highly knowledgeable about these tools. AI is mainly used in institutional repos- itories and online catalogues, particularly for providing reading recommendations to users. Additionally, AI is used for data analysis and visualisation, but overall implementation is still in its early stages.

Question 2: What are the benefits of artificial intelligence from the perspective of academic li- brarians?

From the perspective of academic librarians, artificial intelligence’s benefits include im- proved access to information, simplified de- cision-making processes, enhanced user ex- perience, and reduced workload. Librarians believe that AI implementation could increase efficiency, productivity, and accuracy in their work, allowing them to focus on more impor- tant tasks.

Question 3: What challenges are associated with the implementation of artificial intelligence?

The main challenges associated with imple- menting artificial intelligence in libraries in- clude a lack of financial resources, insufficient education and knowledge about AI among li- brarians, and concerns related to data security and privacy. There is also a fear of becoming too dependent on technology, which could undermine human roles and critical thinking. Approximately 30% of librarians resist adopt- ing AI, which further complicates the broader implementation of this technology.

8. Conclusion

The research has shown the current state of artifi- cial intelligence (AI) adoption in academic librar- ies across Croatia. The findings reveal that AI im- plementation is still in its early stages, with only a small percentage of libraries actively using AI applications. The lack of financial resources, staff expertise, and institutional support are significant barriers to the broader adoption of AI.

However, academic librarians recognise the poten- tial benefits of AI, including improved user experi- ence, more efficient work processes, and enhanced decision-making. Most believe that AI can signifi- cantly assist in referencing, cataloguing, classifica- tion, and other aspects of information organisation. There is also optimism regarding AI’s role in trans-

235

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

ste aplikacije UI-a. Nedostatak financijskih resursa, stručnosti osoblja i institucionalne podrške pred­stavljaju prepreke za šire usvajanje UI-a.

Međutim, akademski knjižničari prepoznaju po­tencijalne prednosti UI-a, uključujući poboljšano korisničko iskustvo, učinkovitije radne procese i poboljšano donošenje odluka. Većina vjeruje kako UI može značajno pomoći u referenciranju, katalo- gizaciji, klasifikaciji i drugim zadacima organizaci­je informacija. Postoji optimizam u vezi s ulogom UI-a u prevođenju stranih jezika i podršci pisanju znanstvenih radova studenata.

Ipak, zabrinutosti ostaju u vezi s utjecajem sve veće ovisnosti o UI-u i naprednim tehnologijama. Posto­je otvorena pitanja o tome kako UI može utjecati na sposobnosti kritičkog razmišljanja i može li u potpunosti zamijeniti stručnost ljudskih knjižniča­ra. Dodatno, oko 30% voditelja knjižnica i osoblja odupire se prihvaćanju UI-a, što proizlazi iz straha od gubitka poslova i/ili općeg nepovjerenja prema novim tehnologijama.

U budućnosti, akademske knjižnice moraju preuze­ti proaktivan pristup u oblikovanju implementacije UI-a usklađenog s njihovim misijama i vrijednosti­ma. Kako se sposobnosti UI-a brzo razvijaju, knjiž­ničari se mogu preobraziti u specijaliste za UI, vo­deći korisnike u odgovornoj i etičkoj primjeni ovih alata. Sa strateškim planiranjem oko edukacije, an­gažmana zajednice i nadzora tehnologije, knjižnice mogu iskoristiti UI za poboljšanje pristupa informa­cijama, a pri tome minimizirati rizike.

Ovo istraživanje pruža određene uvide u prilike i izazove povezane s usvajanjem UI-a u hrvatskim akademskim knjižnicama. Daljnje istraživanje koje procjenjuje perspektive korisnika i kvantificira troš­kove naspram koristi od aplikacija UI-a moglo bi olakšati tranziciju trenutnih poslovnih procesa u knjižnicama, omogućujući im ostvarivanje punog potencijala umjetne inteligencije.

Za očekivati je kako će se knjižnice i knjižničari značajno transformirati, prelazeći iz čuvara fizičkih knjiga u pružatelje digitalnog pristupa. Možemo zaključiti slično kao Erdelez (2023), koja je naglasila kako knjižničari trebaju igrati ključnu ulogu u obrazovanju i podršci korisnika o korištenju UI-a, uzimajući u obzir etička, sigurnosna i pitanja privatnosti.

lating foreign languages and supporting students in writing scientific papers.

Nevertheless, concerns persist regarding the in- creasing reliance on AI and advanced technologies. There are open questions about how AI might affect critical thinking skills and whether it can fully re- place the expertise of human librarians. Additional- ly, around 30% of library managers and staff resist adopting AI, largely due to fears of job loss or gen­eral distrust of new technologies.

In the future, academic libraries must adopt a pro- active approach to shaping the implementation of AI that aligns with their missions and values. As AI capabilities evolve rapidly, librarians can transform into AI specialists, guiding users in the responsible and ethical use of these tools. With strategic plan- ning around education, community engagement, and technology oversight, libraries can harness AI to improve access to information while minimising the risks.

This study provides insights into the opportunities and challenges related to the adoption of AI in Croa- tian academic libraries. Further research, evaluating user perspectives and quantifying the costs versus benefits of AI applications, could facilitate the tran- sition of current library business processes to fully realise the potential of artificial intelligence.

Libraries and librarians are expected to undergo sig- nificant transformations, shifting from custodians of physical books to providers of digital access. As Er- delez (2023) noted, librarians should play a key role in educating and supporting users in using AI while considering ethical, security, and privacy concerns.

236

Marinclin, Idlbek, Popović

Bibliografija / Bibliography

Investopedia.https://www.investopedia.com/ terms/a/artificial-intelligence-ai.asp.

IJVA.3.2.8.41.

ifla.org/items/8c05d706-498b-42c2-a93a- 3d47f69f7646.

237

BOSNIACA 2024; 29: 221-238

Hrvatske 66(1), 159-176.https://doi.

org/10.30754/vbh.66.1.1031.

238