Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.54070/hljk.31.1.2
Normativna i praktična razmatranja zabrane reformatio in peius u kaznenom postupku
Nevena Aljinović
orcid.org/0000-0001-6557-2796
; Sveučilište u Splitu Sveučilišni odjel za forenzične znansosti
*
Ivana Bilušić
; Općinski sud u Splitu, Split, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Zabrana reformatio in peius neizostavna je komponenta vladavine prava, koja počiva na postulatu pravednosti kažnjavanja u obliku jamstva okrivljeniku da žalba podnesena samo u njegovu korist neće rezultirati donošenjem presude na njegovu štetu, odnosno strožom osudom od one na koju je žalba izjavljena. Učinak zabrane dalekosežan je i premašuje okvire pravomoćnosti odluke budući da zabrana reformatio in peius nakon uspostave vrijedi i nakon pravomoćnosti odluke, u postupku u povodu izvanrednih pravnih lijekova izjavljenih u korist osuđenika, sve do konačnosti odluke. Iako iz teksta samog zakona proizlazi da se zabrana reformatio in peius aktivira podnošenjem pravnog lijeka samo u korist okrivljenika, razvidno je da zabrana nastupa u situaciji kada se državni odvjetnik uopće nije žalio na presudu ili se nije žalio u određenom smjeru (premda je uložio žalbu protiv presude). U pravnoj teoriji i sudskoj praksi nesuglasje izaziva opseg primjene zabrane reformatio in peius u žalbenom postupku. Naime, u pravnoj teoriji zastupljeno je stajalište da (samo) podnošenje žalbe na štetu okrivljenika anulira aktivaciju predmetne zabrane, stoga dvojbe pobuđuju situacije kada je pravni lijek, doduše, izjavljen na štetu okrivljenika, ali je odlukom suda odbačen kao nedopušten ili nepravodoban, odnosno odbijen kao neosnovan, ili situacije u kojima je državni odvjetnik podnio žalbu protiv presude, ali je presuda ukinuta po službenoj dužnosti ili u povodu žalbe okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, čime je žalba državnog odvjetnika postala bespredmetna. Autorice u radu analiziraju normativno uređenje zabrane reformatio in peius u Republici Hrvatskoj, kao i sudsku praksu, napose županijskih sudova, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske u cilju pronalaženja odgovora na dvojbene situacije koje se pojavljuju u praksi sudova.
Ključne riječi
Hrčak ID:
328271
URI
Datum izdavanja:
28.11.2024.
Posjeta: 654 *