Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.56.12
Miroslav Krleža i Ante Starčević
Božidar Petrač
Sažetak
Tema odnosa Miroslava Krleže prema Anti Starčeviću višekratno je zanimljiva i poticajna. U Krležinu stvaralaštvu ona se relativno često pojavljuje kao književna i politička tema, i u njegovu primarnom književnom opusu (primjerice, u noveli Veliki meštar sviju hulja, u Baladama Petrice Kerempuha te Predgovoru ‘Podravskim motivima’ Krste Hegedušića) i u njegovim političkim tekstovima (primjerice, Prije trideset godina (1917-1947), Malograđanska historijska shema, Teze za jednu diskusiju iz godine 1935, Stjepan Radić u Beogradu). Krleža je u Starčeviću prepo-znao iznimnu književnu i političku pojavu, čovjeka koji je hrvatsku stvarnost 19. stoljeća promatrao takvom pronicavošću i lucidnošću kakve se nisu mogle naći u drugih hrvatskih književnika i političara. Krleža ga je prihvatio kao nepomirljivog oporbenjaka, čovjeka koji je bespoštedno dizao glas protiv Beča i Pešte, te svih onih koji su nemilice prodavali hrvatske interese za vlastite probitke. Napokon, Krleža je u Starčeviću vidio prethodnika u kritici hrvatskoga političkog oportunizma. Autor se osvrće na dosadašnja istraživanja Krležina odnosa prema Starčeviću, a zatim na pojedinim primjerima analizira njegov odnos prema Starčevićevoj kremenitoj političkoj i književnoj pojavi da bi na kraju zaključio kako je Krleža prihvaćao sav Starčevićev politički nauk osim njegove dogmatske i stalne ideje o neovisnoj hrvatskoj državi. Krleža je rješenje hrvatskoga pitanja uvijek sagledavao unutar jugoslavenskih okvira, unutar jugoslavenske paradigme, dok ga je Starčević vidio u hrvatskoj državnoj neovisnosti.
Ključne riječi
Miroslav Krleža, Ante Starčević
Hrčak ID:
330249
URI
Datum izdavanja:
22.12.2024.
Posjeta: 670 *