Izvorni znanstveni članak

Trauma u značenjskom polju Šegedinova pojma živjeti

Vlaho Bogišić ; Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Sažetak

U hrvatsku književnost i kulturnu javnost Petar Šegedin ulazi u doba kada trauma prodire u samu srž društvenog ritma. Dramatično iskustvo rata ali i kontroverzija nesigurnog poraća definiraju estetske projekcije bez obzira na idejni predtekst koncepta koji se oblikuje, drži li se poželjnog optimističkog narativa nove stabilnosti i obnove ili zapitanosti nad nesigurnošću u kojoj se civilizacija zatekla. U dvodesetljetnom rasponu od prvih Šegedinovih egzistencijalnih proza (Djeca božja) do Kiklopa Ranka Marinkovića taj će se poetički ključ u hrvatskom jeziku razbistriti kroz autentične i održive slike, direktnog stiha Kaštelanovih Tifusara, Krležinih pseudodnevničkih ratnih eseja ili Kolarovih karakternih novela. U ovome se radu pokazuje dosljednost Šegedinove radne osnove o fenomenu života koju iz idejnog predteksta postupno razvija do tako naslovljenih cjelina, samostalnih fragmenata ili poglavlja ciklički strukturiranog romana, sve do televizijskoga filma Živjeti, kao svojevrsnoga finala autorove radio i televizijske dramaturške prakse. Paradoks o povratnom kulturnom učinku traume pokazuje se i kroz sudbinu toga filma, čije je premijerno prikazivanje cenzura zaustavila, ali ne zbog gledišta koja bi u njemu bila zastupana, već zbog prijepora oko autorove podobnosti uopće. Dramaturška razrada predloška za film Živjeti dokumentira postojanost i čvrstinu svijeta koji autor razrađuje postupno učvršćujući svoju zarana prepoznatu (anti)tezu o »životu koji živi od života«.

Ključne riječi

Petar Šegedin; trauma; živjeti

Hrčak ID:

330789

URI

https://hrcak.srce.hr/330789

Datum izdavanja:

14.5.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 477 *