Ostalo

Vizija plovnog puta Dunav - Jadran

Vladimir Uremović

Sažetak

Republika Hrvatska je punopravna članica Dunavske komisije. To joj pruža mogućnosti korištenja vodenog puta koji povezuje industrijske predjele europskog Zapada s agrarnim i sirovinskim zemljama europskog Istoka. Novoizgrađenim kanalom Dunav - Majna - Rajna otvaraju se vodeni putevi za Crno more, Mediteran, Atlantik, Indijski ocean, Sjevernu i Južnu Ameriku i Daleki Istok.
To otvara mogućnost još znatno povoljnijeg, prikladnijeg, jeftinijeg i kraćeg puta uspostavom vodene veze Dunava sa Sredozemljem preko našeg državnog teritorija. Ovim je idejama još prije tisuću i dvjesto godina bio zaokupljen Karlo Veliki, a kasnije Zrinski i Frankopani, biskup Maksimilijan Vrhovac, Ljudevit Adamič i drugi koji su o tome pisali. Za bečki carski dvor izradio je 1786. g. francuski stručnjak J. F. Maire prijedlog takvog magistralnog pravca s ucrtanim kanalom Kupa-
Jadransko more. Pred Drugi svjetski rat 1939. godine ing. Dragan Petrik izradio je Projekt Bakar – Sušak – Kupa – Sava - Dunav ili vodena veza Jadran - Baltik. Uz ostale vrijedne autore i promotore ove ideje posebno treba istaknuti inicijatore, borce, analitičare i promicatelje ovih projekata, Crikveničane: braću Skomeržu Ivana i Josipa te crikveničkog zeta Vjekoslava Kesnera.
Prvi korak je izgradnja kanala Vukovar - Slavonski Šamac. Slijedi poboljšanje plovnosti Save do Zagreba, a nakon toga čišćenje Kupe kako bi postala plovna do Ozlja. Od Ozlja do Guče kraj Broda na Kupi promet bi se regulirao po sistemu, ustava i teglenicama. Od Guče do Bakarskog zaljeva (27 km) izgradili bi se kanal i vodene uspinjače, ili podzemni kanal. Druga varijanta je izgradnja kombiniranih (multimodalnih) puteva.

Ključne riječi

vodena veza Jadran – Baltik; kanal Dunav – Sava; melioracija; navodnjavanje; doprinos Crikveničana izgradnji kanala Dunav – Sava – Jadran; Crikvenica

Hrčak ID:

332366

URI

https://hrcak.srce.hr/332366

Datum izdavanja:

9.12.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 466 *