Ostalo

Kulturno-povijesna baština sela Kotor

Starac Ranko

Sažetak

Naselje na kotorskom brijegu iznad ušća Dubračine u more poznato je srednjovjekovno župsko središte, čiji su se žitelji za postupnih promjena kulturnih i sigurnosnih uvjeta u 18. i 19. stoljeću spustili do obale mora, sudjelujući u izgradnji novovjekovne
Crikvenice. Kotor nije bilo veliko naselje, ali je zbog svog pomno odabranog položaja kontrolora puteva između primorja i središnjeg dijela vinodolskog zaobalja imao značajnu ulogu, o čemu svjedoči i velik broj crkava i kapela, danas očuvanih tek u ruševnim ostatcima ili posve nestalih s lica zemlje. Posljednjih godina uz velike napore (do Kotora se građevni materijal za obnovu
ili konzervaciju arhitekture može prenositi samo na leđima magarca) obavljaju se istraživanja te konzervacija i prezentacija ostataka nekadašnje župske crkve Sv. Šimuna i Jude Tadejeva, izvorno jednobrodne crkvice s opisanim začeljnim lukom romaničkog tipa, proširene u 15. stoljeću produljenjem svetišta i dodavanjem nasuprotno položenih pravokutnih presvođenih kapela, čime je crkva (pod upravom franjevačkog samostana na Trsatu) dobila u tlocrtu lik latinskog križa.
U budućnosti će se nastojati sanirati tragovi ranosrednjovjekovne crkvice Sv. Jurja, smještene na najvišem dijelu brijega, kao i ruševine prostrane hodočasničke crkve Sv. Trojstva, smještene na visoravni uz put između Kotora i Podbadnja.
Počeci naselja na Kotoru mnogo su stariji. Ime naselja treba povezati s hrvatskim prijevodom naziva antičkog priobalnog naselja i putne stanice «Ad Turres», položenog ispod današnjeg sportskog centra u središtu Crikvenice. Toponim nam svjedoči o suživotu
i mirnom stapanju romaniziranih starosjedilaca i novodošlih Hrvata, koji preuzimaju stari lokalni naziv ali ga kao brojčano nadmoćna skupina pohrvaćuju, te Kotor spajaju s naseljima Grižane i Belgrad u jednu župu, tj. upravno-teritorijalnu općinu. Obilaskom kotorskog brijega nailazi se na rijetke ulomke antičkih opeka i amfora, ali i na mnoštvo usitnjenih ulomaka prapovijesne kućanske keramike. Prapovijesni dio kotorskog lokaliteta još nije istražen, a prema zatečenim ulomcima posuđa i ostatcima razrušenog bedema sjeverno od lokvice zasigurno je ovdje još od kasnog brončanog doba bilo organizirano gradinsko utvrđeno naselje. O tom razdoblju svjedoče nam i vrlo značajni nalazi predmeta u žarnom grobu unutar grobne gomile naStolniću, kao i slučajni nalazi povrh kamenoloma na Podbadnju.

Ključne riječi

Kotor; kasno brončano doba; prapovijesne gomile; antika; srednji vijek; veliki broj crkava i kapela; istraživanja; konzervacija i prezentacija; Crikvenica

Hrčak ID:

332382

URI

https://hrcak.srce.hr/332382

Datum izdavanja:

9.12.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 456 *