Na kavici s klasičnim jezicima: „double date”
Zagreb je obasjavala ulična rasvjeta kad je vrata Hrvatskog narodnog kazališta otvorila rijeka ljudi u kojoj su na ulicu isplovile i naše prijateljice Antonija i Vita s pratnjama, voljenima Marijem i Fabijem. Vrlo je brzo gotovo tihi Trg Republike Hrvatske ispunio žamor misli i dojmova izazvanih završenom predstavom. U moru je različitih glasova Vita upitala za dojmove, a Antonija se odmah nadovezala na prijateljičin zahtjev: „Meni je predstava bila fantastična, onaj glumac je baš vitalan, scenografija je isto odlična, prostor na sceni jako dobro iskorišten, a poruka jasno poslana i eksplicitno i implicitno.” Vita je kimnula potvrdno i dodala kako sljedeći put idu gledati predstavu u Teatru Exit. Oni, naime, po njezinom mišljenju, imaju jako dobar program. Za riječ su se izborili i dečki koji su, nakon izricanja dojmova i konstruktivnih kritika, predložili nastavak druženja i dijaloga u kafiću jer, kako su i sami zaključili, nisu već jako dugo svi skupa popili neku kavu.
Premda su prijateljice već imale svoju čašicu razgovora prije predstave, nisu se nimalo usprotivile prijedlogu da njih četvero odu na, kako bi se danas popularno reklo, neplanirani „double date”. I dok su dečki birali lokal koji bi bio optimalan za njihove kriterije, djevojke su nastavile s razgovorom ondje gdje su ga bile primorane prekinuti zbog predstave. „Nego, od silnih ljetnih avantura nismo stigle ni spomenuti tvoj novi posao, pričaj kako ti je, jesi li se naviknula? Kako to sve funkcionira?”, upitala je Vita Antoniju, koja je odmah entuzijastično odgovorila: „Ajme da, pa za početak je jako dobro. Radno vrijeme mi je dosta fleksibilno, tako da si napokon mogu sama planirati tjedan. Jedino na što moram paziti su sastanci s klijentima, ali s njima dogovorim termine, a preostalo vrijeme odlazi na rad na projektu, što se uvijek svede na slaganje različitih elemenata u nešto što će svima biti estetski, lijepo, ali i funkcionalno. Moram priznati da mi je dizajn eksterijera i interijera trenutačno jako zanimljiv, moja kreativnost napokon dolazi do izražaja.” Vita je pozorno slušala i podržavala svoju prijateljicu u njezinim novim poduhvatima: „Da, uvijek si bila inovativna, imala nove ideje. A bilo je i idealno vrijeme za promjene.”
Dok su naše prijateljice razgovarale o poslu, dečki su se dotaknuli nogometa i domaće lige, razmjenjujući stavove o trenutačnoj situaciji na ljestvici Hrvatske nogometne lige. „Kakve su prognoze za ovu godinu? Što ti se čini?”, upitao je Fabio Marija pa nastavio: „Ne izgleda obećavajuće.” Mario je, uvijek spreman za sportske teme, odgovorio: „Gle, nogomet nam je u krizi, sport općenito. Pa gledao si utakmicu, ono sigurno nije bio penal, a da ga nije svirao, vjerujem da bi im ovi dali još minimalno dva gola. No, da ne kompliciramo mnogo, mislim da bi ove sezone moglo biti interesantno, barem u Kupu, rekao bih da nas čeka neobično finale.” Fabio je kimajući potvrdno sve do neobičnog finala dodao: „Misliš? Jest da neki dečki nisu baš u formi, ali nekako očekujem da će finale biti očekivano, kao i dosad. No, još je rano za donošenje zaključaka, vidjet ćemo na kraju polusezone, tad bismo već mogli s nekom sigurnošću raspravljati o tome kome ide titula.” Mario je, složivši se s relativno novim prijateljem, nazdravio dosadašnjem i njihovom budućem zajedničkom druženju. Fabio, Vita i Antonija spremno su se pridružili zdravici pa nastavili razgovor još dugo u noć.
*
Kako to obično biva na duplim spojevima ili, da upotrijebimo anglizam koji u engleskom pak biva latinizam, dejtovima, mnoštvo se različitih tema (lat. thĕma, -ătis, n., grč. τό ϑέμα) nađe uz čašicu razgovora. Tako i naši prijatelji zajedno raspravljaju o svemu, dojmovima nakon predstave i svakodnevnim brigama, a pritom im se u razgovoru potkradu latinizmi i grecizmi, bilo da su svoj put pronašli izravno ulazeći u hrvatski ili neizravno putem anglizama. Neki od neizravnih latinizama su date (lat. do, 1., dedi, datum – dati), koji ovdje označava sastanak, a latinizam je vidljiviji u njegovu značenju datum ili nadnevak, i dizajn (engl. design, od lat. designo, 1. – označiti, obilježiti; urediti, osnovati). Isto su tako očekivani latinizmi i grecizmi u dojmovima o kazališnoj predstavi jer počevši od teatra (lat. theatrum, -i, n., grč. τό ϑέᾱτρον – kazalište) pa do njegovih dijelova gotovo je svaka riječ vezana za kazalište barem jednim dijelom podrijetlom iz latinskog ili grčkog jezika. Scena (lat. scaena, -ae, f., grč. ἡ σκηνή) i scenografija (sastavljena od prethodne riječi i grč. γράφω – pisati), kostimografija, auditorij i druge, kao i drama (grč. τό δρᾶμα) i izgled kazališta svoje početke, pravila i strukturu duguju upravo antici. S njima, uz umjetnost i estetiku (grč. ἡ αἴσϑησις– osjet) uvijek dolazi i neka kritika (lat. criticus, 3, grč. κριτικός, 3, od grčkog glagola κρίνω – razlučiti, odlučiti) koja se odvija kroz dijalog (grč. ὁ διάλογος, sastavljena od prijedloga διά – kroz i ὁ λογος, ὁ – riječ, razbor, načelo…), a upravo nam etimologija riječi kritika svjedoči o tome da njezino značenje ne mora uvijek biti negativno, nego može biti i konstruktivna (lat. constrŭo, 3., -struxi, -structum – sagraditi, stvoriti), ali nam isto tako i objašnjava pojmove kriterij i kriza (lat. crĭsis, is, f., grč. ἡ κρίσις – razlučivanje, odluka), koji dolaze od istog grčkog glagola. Preostali latinizmi i grecizmi koji se u komentarima o predstavi potkradaju su eksplicitno (lat. explĭco, 1., -āvi (-ui), -ātum (-ĭtum) – razmotati, razložiti, rastumačiti, razjasniti), njegov antonim implicitno (lat. implĭco, 1., -āvi ili -ui, -ātum ili -ĭtum – zaplesti, uplesti, zamrsiti), Exit (u imenu kazališta) (lat. exĕo, exire, -ĭi (īvi), -ĭtum – izaći), program (grč. τό πρόγραμμα – pismena javna obznana) i vitalan (lat. vitalis, -e – životan od vita, -ae, f. – život).
U nastavku razgovora prijateljice spominju zanimanje dizajnera nastalo u novije vrijeme u kojem zbog toga ne očekujemo tako mnogo latinizama i grecizama kako naprimjer u poslovima vezanim uz pravo ili medicinu. Osim dizajna interijera (lat. intĕrĭor, ĭus, komparativ od inter, adv., praep. cum acc., u značenju unutarnji, unutrašnji) i eksterijera (lat. extĕrĭor, -ius, komparativ od exter, -tĕra, -tĕrum, – izvanjski) latinizmima i grecizmima se koristimo govoreći o raznim aspektima poslova, posebno onih „modernijih” koji nude fleksibilno (lat. flecto, 3., -xi, -xum – savijati; saviti) radno vrijeme, ali zauzvrat osim timskog rada očekuju entuzijazam (grč. ὁ ἐνϑουσιασμός– nadahnuće od ἐνϑουσιάζω – biti bogom nadahnut, obuzet), kreativnost (lat. creo, 1. – stvarati), planiranje (lat. plānus, 3 – ravan, jasan, razgovijetan, razumljiv), inovativnost (lat. innŏvo, 1. – obnoviti) odnosno smišljanje novih ideja (lat. ĭdĕa, -ae, f., grč. ἡ ἰδέα, τό εἶδος, od glagola εἴδω – vidjeti, opaziti) i još da odnos s klijentima1, ako radimo s drugim ljudima, funkcionira (lat. fungor, 3. functus sum – vršiti, obavljati) idealno (lat. ĭdĕālis, e, – zamišljen, savršen, v. idea) i da dolazimo na vrijeme na zakazane termine (lat. termĭnus, -i, m. – granica, međa).
Nogometni rječnik s druge je strane bogatiji izrazima iz engleskog i drugih jezika, što je i razumljivo, jer se kao najvažnija sporedna stvar na svijetu razvija tek u novije doba. No, titula (lat. tĭtŭlus, -i, m. – naslov), penal ili kazneni udarac (lat. poena, -ae, f. – kazna), finale (lat. fīnālis, e – krajnji; od fīnis, -is, m. – kraj, granica), forma (lat. forma, -ae, f. – oblik), prognoza (lat. prognōsis, -is, f.; grč. ἡ πρόγνωσις, – prethodno znanje) svoje su mjesto pronašli u nogometu i u drugim sportovima. U razgovoru su se, dakako, potkrali i drugi, svakodnevno korišteni izrazi, neovisni o temi, poput superlativa optimalno (lat. optimus, 3 – najbolji; superlativ od bonus, 3 – dobar) i minimalno (lat. mĭnĭmus, 3 – najmanji; superlativ od parvus, 3 – malen) koje nerijetko u svakodnevnim situacijama (lat. situatio, -onis, f. od situs, -us, m. – položaj) čujemo s prefiksima za superlativ u hrvatskom jeziku (npr. najoptimalniji), što je, dakako pogrešno.
*
Naposljetku, kako je već postala tradicija (lat. trādĭtĭo, -ōnis, f. – predaja, predanje, od trādo, 3., -dĭdi, -dĭtum – predati) ostaje nam još samo objasniti kako spomenute latinizme i grecizme primijeniti u učenju. Iako se i na ovim primjerima mogu napraviti križaljka ili kartice za memory, s našim ćemo današnjim izrazima otići i korak dalje, učeći nekoliko novih uz učenje poslovica. Važno je napomenuti da se umjesto latinizama i grecizama može staviti i izvorno značenje latinskih i grčkih riječi, kao na primjer umjesto latinizma situacija napisati položaj. Dakle, zadatak je napisati točno grčke ili latinske imenice u nominativu jednine ili, ako se radi o glagolima, u prvom licu jednine indikativa prezenta aktivnog kako bi se otkrilo koji se broj krije pod kojim slovom. Ako se ispravno riješi zadatak, po tom se ključu (jedan broj – točno određeno slovo), otkrivaju latinske poslovice u nastavku, a svaka pak od njih krije neku riječ koja je ili korijen za latinizam ili pak ima zajednički korijen s nekom hrvatskom riječju. Nakon otkrivanja poslovica mogu se potražiti i latinizmi, a zadatak se, naravno, može proširiti po želji.
Matea Tunjić