Izvorni znanstveni članak

Prve hrvatske studentice na Sveučilištu u Zürichu

Luka Boršić orcid.org/0000-0001-7432-7880 ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska *
Ivana Skuhala Karasman orcid.org/0000-0001-7769-5259 ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Pokret žena srednjeg i višeg sloja u zahtjevima za višim obrazovanjem kao puta prema emancipaciji, koji je idejno započeo još u osamnaestom stoljeću, postajao je sve jači i organiziraniji tijekom devetnaestog stoljeća. Sveučilište u Zürichu je 1864. godine dopustilo studiranje ženama i time je postalo jedno od prvih sveučilišta koje je otvorilo vrata ženama. Na njemu su osim Švicarki studirale i strankinje koje se u svojim zemljama još uvijek nisu mogle upisati na fakultete kao redovne studentice. Među njima bile su i Hrvatice. U članku su obrađene Hrvatice koje su od 1874. do početka Prvog svjetskog rata doktorirale na ciriškom sveučilištu. Filozofiju su doktorirale Helene Druskowitz i Elza Kučera. Vera Philippović, Ada Broch i Zora Prica doktorirale su englesku književnost, a Isolde Betlheim, Zora Živković i Katica Jakšić Musulin medicinu.

Ključne riječi

visokoškolsko obrazovanje; Sveučilište u Zürichu; žene; Hrvatice

Hrčak ID:

335175

URI

https://hrcak.srce.hr/335175

Datum izdavanja:

30.7.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 253 *