GLASILO FUTURE, Vol. 8 No. 1-2, 2025.
Stručni rad
https://doi.org/10.32779/gf.8.1-2.5
Alohtone i invazivne biljne vrste u hrvatskoj rasadničarskoj proizvodnji
Mara Marić
orcid.org/0000-0003-2896-9844
; Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture, Dubrovnik, Republika Hrvatska.
*
Jana Anić
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
Ana Auguštin
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
Maša Barbić
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
Dora Bazjak
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
Una Bedaić
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska.
Boris Dorbić
; Sveučilište u Splitu, Samostalni studij Mediteranska poljoprivreda, Split, Republika Hrvatska
Ivana Paladin Soče
; Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture, Dubrovnik, Republika Hrvatska.
Domagoj Ivan Žeravica
; Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture, Dubrovnik, Republika Hrvatska.
Jelena Baule
; Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture, Dubrovnik, Republika Hrvatska.
Ivana Vitasović Kosić
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Republika Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Hrvatska ima više od 150 godina dugu tradiciju rasadničarske proizvodnje hortikulturnog ukrasnog bilja. Tijekom posljednjih desetljeća, razvoj ove djelatnosti bio je pod utjecajem gospodarskih prilika i uvoza biljnog materijala iz zemalja Europske unije s razvijenim rasadničarstvom, osobito Italije i Nizozemske. Korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja posljednjih je godina omogućilo modernizaciju proizvodnje. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati sortiment sadnog materijala u 11 rasadnika – dva u kontinentalnom i devet u primorskom dijelu Hrvatske. Ukupno je analizirano 729 svojti s obzirom na autohtonost, alohtonost i invazivnost. U primorskoj Hrvatskoj zabilježeno je 15,6 % autohtonih i 84,4 % alohtonih svojti, od kojih je 1,3 % invazivno. U kontinentalnom dijelu udio autohtonih iznosi 20 %, alohtonih 80 %, uz 4,3 % invazivnih vrsta. Prema habitusu, u primorskim rasadnicima prevladavaju grmlje (34,5 %) i drveće (31,9 %), dok u kontinentalnima dominiraju drveće (38,3 %) i grmlje (37,4 %). Među najzastupljenijim autohtonim vrstama izdvajaju se Cupressus sempervirens L. i Lavandula angustifolia Mill., dok su među alohtonima najčešće Abelia × grandiflora (Rovelli ex André) Rehder i Lagerstroemia indica L. Rezultati ukazuju na ograničenu zastupljenost autohtonih vrsta i prisutnost invazivnih, što naglašava potrebu za poticanjem domaće proizvodnje i većim uključivanjem autohtonog biljnog materijala u rasadničarsku ponudu.
Ključne riječi
Hrčak ID:
335382
URI
Datum izdavanja:
30.6.2025.
Posjeta: 491 *