Pregledni rad
https://doi.org/10.47960/2712-1844.2025.11.115
Između vjere i sudbine: arhitektura bosanskih franjevaca i osmansko razaranje
Miroslav Malinović
orcid.org/0000-0003-3816-6586
; Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
Sažetak
Ubrzo nakon prvoga službenog posjeta franjevaca Bosni 1248., uslijedilo je naseljavanje franje-vačkih redovnika u Bosni 1291. godine. Uz vjerske i duhovne aktivnosti, bosanski franjevci radili su na trajnom rješavanju pitanja hereze u Bosni, što je prethodilo osnivanju Bosanskoga vikarijata 1340. godine. Vikarijat je obuhvaćao dvije kustodije 1349. godine. Tijekom sljedećih 40 godina, Vikarijat je narastao na sedam kustodija i 35 samostana koji su se protezali izvan bosanskih granica. Ta područja uključivala su Slavoniju, Rašku, Hrvatsku, Dalmaciju, južnu Mađarsku i Vlašku.
Franjevačka arhitektura prije osmanskog osvajanja odražava sintezu europskih umjetničkih tokova prilagođenih lokalnim potrebama. Značajna građevinska aktivnost širom Vikarijata rezultirala je brojnim crkvama i samostanima. Budući da su se franjevci uspješno ukorijenili kao reprezentativni crkveni predstavnici rimokatolika u Bosni, njihovi posjedi širom zemlje odlučujuće su utjecali na sliku krajolika sakralne arhitekture. Ključni primjeri, poput samostana u Milima i crkve svetog Luke u Jajcu, svjedoče o stupnju razvijenosti srednjovjekovne arhitekture u Bosni. Međutim, os-manska osvajanja prekinula su kontinuirani razvoj, uz uništenje ili značajnu degradaciju mnogih objekata.
Rad prikazuje arhitektonske aktivnosti bosanskih franjevaca unutar Bosanskoga vikarijata prije osmanske invazije 1463. godine i posljedice koje je pad Bosanskoga Kraljevstva imao na sakralnu arhitekturu regije. Fokus je na analizi uništenja brojnih sakralnih objekata, unatoč Ahdnami koju je fra Anđeo Zvizdović isposlovao kod sultana Mehmeda Osvajača kao formalno jamstvo vjerskih sloboda. Nadalje, rad prikazuje razvoj i uništenje pojedinih samostanskih lokaliteta današnjih, postojećih samostana u provinciji Bosna Srebrena, ističući posljedice pada Kraljevstva.
Istraživanje se temelji na interdisciplinarnom pristupu koji uključuje povijesnu analizu iz dostup-nih izvora, objavljenih radova povjesničara i arheologa, pregleda izvješća arheoloških nalaza i interpretaciju relevantne arhitektonske dokumentacije, dok su korišteni još i podatci o papinskim bulama, osmanskim poveljama i drugi izvodi iz arhivskih spisa.
Rad ističe značaj očuvanja preostalih fragmenata franjevačke graditeljske djelatnosti iz predtur-skoga doba kao vitalnog dijela kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine, a istovremeno sugerira potrebu za dodatnim arheološkim istraživanjima kako bi se unaprijedilo razumijevanje i zaštita ove baštine.
Ključne riječi
franjevci; Bosanski vikarijat; arhitektura; Bosansko Kraljevstvo; Osmansko Carstvo
Hrčak ID:
335514
URI
Datum izdavanja:
1.10.2025.
Posjeta: 980 *