Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.38003/CCSR.4.7-8.4

Moć, hegemonija i (pre) vlast forme nad autorskom intencijom u Andrićevoj pripovijetci “Priča o vezirovom slonu” i romanu Prokleta avlija

Ivona Zebić Mitrović


Puni tekst: hrvatski pdf 270 Kb

verzije

str. 101-124

preuzimanja: 138

citiraj


Sažetak

Ovaj članak bavi se iščitavanjem fenomena moći, hegemonije i vlasti upisanih na
tematskim i strukturalnim nivoima Andrićeve pripovijetke “Priča o vezirovom
slonu” i romana Prokleta avlija. Pritom se posebna pažnja posvećuje odnosima konstrukcije
(ne)moći koji se odvijaju na razini odnosa autorske intencije i pripovjedne
forme. Istražuje se položaj autorske intencije kako u sklopu hegemonijskih odnosa
u zadanom nizu povijesno uslojenih konteksta, tako i u odnosu prema mogućnostima
koje otvara (ali i zatvara) prozna forma. Ti se odnosi promatraju kroz analizu
i aplikaciju pojmova moći, znanja i vlasti kako ih definira Foucault te na temelju
njegovih premisa novi historicisti i vodeći postkolonijalni teoretičari. Naglašava se
moguće ukazivanje tekstova na izvan-književne funkcije pripovjednih procedura
čime se razotkriva tekstualno apostrofiranje autorske i opće identitetske i stvarnosne
paralelne opterećenosti (hegemonijskim) okvirima pri/povijesti. Na razini analize
teksta promatra se subverzivni potencijal mehanizama autoreferencijalnosti i ironije
kojima se ukazuje na ulogu (vlastitog) teksta u kompleksnoj mreži društveno-diskurzivnih
odnosa. Ukazivanje na mjesta nerazriješenosti posljedično omogućuje i
iščitavanje autorske intencije kao formalno i kontekstualno uvjetovane hegemonijskim
obrascima koji se složenim ironijskim taktikama istovremeno potkopavaju.

Ključne riječi

vo Andrić; hegemonija; pri/povijest; postkolonijalno čitanje; ironija

Hrčak ID:

336339

URI

https://hrcak.srce.hr/336339

Datum izdavanja:

22.5.2025.

Posjeta: 344 *