hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?

Anna-Maria GRUENFELDER

Puni tekst: hrvatski, pdf (13 MB) str. 29-60 preuzimanja: 1.250* citiraj
APA 6th Edition
GRUENFELDER, A. (1988). Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?. Bogoslovska smotra, 58 (1), 29-60. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/33809
MLA 8th Edition
GRUENFELDER, Anna-Maria. "Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?." Bogoslovska smotra, vol. 58, br. 1, 1988, str. 29-60. https://hrcak.srce.hr/33809. Citirano 11.04.2021.
Chicago 17th Edition
GRUENFELDER, Anna-Maria. "Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?." Bogoslovska smotra 58, br. 1 (1988): 29-60. https://hrcak.srce.hr/33809
Harvard
GRUENFELDER, A. (1988). 'Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?', Bogoslovska smotra, 58(1), str. 29-60. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/33809 (Datum pristupa: 11.04.2021.)
Vancouver
GRUENFELDER A. Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?. Bogoslovska smotra [Internet]. 1988 [pristupljeno 11.04.2021.];58(1):29-60. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33809
IEEE
A. GRUENFELDER, "Feministička teologija ili "smrt patrijarhalnoga Boga"?", Bogoslovska smotra, vol.58, br. 1, str. 29-60, 1988. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/33809. [Citirano: 11.04.2021.]

Sažetak
»Feministička teologija«, feminističke znanosti općenito artikuliraju probleme našega vremena. Ali: traganje za ženskim elementom u znanosti, one zastaju na stupnju razvoja svijesti, na kojoj se ženski identitet orijentira pomoću ženskog elementa. Ženska znanost unatoč neosporivim zaslugama i kognitivnoj vrijednosti njezinih rezultata neminovno se sama izolira, zaostaje u onome getu, u kojem se »ženskost« poistovjećuje s vezanosti uz sferu spolnosti. »Ženska znanost« fiksira upravo ono što je htjela prevladati: sužavanje »ženskosti« na spolno obilježje. Ne vjerujem da kruženje oko vlastitoga spola ženama pomaže i koristi: susret muškaraca i žena zamisliv je samo u znaku rivalnosti i konfrontacije; izlazak žena u svijet odvija se po mjerilima, za koji feminizam traži da budu jednaka za muškarca i žene. Ali »ženska znanost« izigrava ovaj vlastiti postualat upravo time što mjerila okreće, i uzdiže na razinu vrline što potječe iz nesnalaženja i nesposobnosti: nasuprot objektivnim postulatima istraživanja postavlja se alogika, subjektivnost, emocionalno obojeno iskustvo. Povratak »povijesti žene« znači povlačenje u puževu kućicu želja, zamisli, ideala, slika, na kojima se gradi imaginarni matrijarhat povijesti kao model budućnosti. Bijegom iz svijeta objektivnog, aseksualnog, bezemocionalnog traganja za povijesnom istinom, na kojoj valja izgraditi teologiju odmiču odgovornosti provjera spoznaja. Danas se, međutim i feministička znanost osvješćuje i pokazuje stanovito razumijevanje za opasnosti od izolacije, u koju se ona sama manevrirala svojim kruženjem oko vlastitoga spola.
Ja sam uvjerena da je feministička teologija imala neporecivu zaslugu ukoliko je uspjela senzibilizirati za nedvojbeno prisutne nedorečenosti i prevladavane stavove u teološkim disciplinama. Feministička je teologija raskrinkala osnovni uzrok stanovite jednostranosti biblijskih knjiga i njihove isključivo muške perspektive. Ona je upozoravala na odsutnost ženskog iskustvenoga svijeta u tumačenju i tradiciji. Pitanja i pravac istraživanja feminističke teologije orijentiraju se, dakako, po feminističkom stavu, radikalnom ili umjerenijem, na liniji paušalnog odbijanja tradicije ili njezine revizije. Iza svega pak stoji nastojanje da se kritikom patrijarhalizma prevlada prevlast muškarca nad ženom, hetereonomiju i stanovitu »deformaciju« identiteta, kako muškarca tako i žena.
Feministička teologija nedvojbeno pokazuje mnogo metodoloških nedostataka, zapravo odsutnost metodološke svijesti i odgovornosti. Pogrešne zaključke pokušavala sam ispraviti i upozoriti na to da se nasuprot povlačenja u »materijarhalnu svijest« — nanovo osvrnemo na ono što nam biblijske knjige poručuju, i to bez »nasilja« nad znanstvenim nalazima, bez nastojanja pošto poto da iskonstruiramo jedinstvenu crtu, »lajtmotiv«. Štoviše — raznolikost poruka, bogatstvo Biblije posreduje nam se tek, kad dozvolimo da Biblija progovori. Hermeneutika našeg vremena i podneblja mora se povezati sa neometano spontanim posredovanjem iskustava likova davnog vremena i stranoga jezika.
Teologija koja je svjesna svojih korijena, i svog porijekla, mora »srž poruke« hermeneutički povezati s prilikama svakog razdoblja. U naše je vrijeme ta hermeneutika ona različitih oslobodilačkih pokreta. To znači da i feministička hermeneuttka mora biti zastupljena na teološkim fakultetima, ali ne kao posebna disciplina: u svjetlu mojih argumenata mislim da kritička rasprava s polazišta i zaključcima feminističke teologije može i mora prožeti svaku disciplinu. To dapače uključuje i obvezu da i feminističke teologinje uporedo s promjenom društvenih prilika, dakle s »hermeneutskim obzorjem« (H. G. Gadamer) mijenjaju svoja polazišta i pitanja, štoviše smatram da integriranjem feminističke teologije u teološku praksu feministička teologija gubi svoje pravo egzistencije, nestaje plodno tlo, iz kojeg je ona crpila svoju problematiku. Svakako je ona ispunila značajan zadatak, kad bi se ostvario cilj njenog teologiziranja: ženi posredovati osjećaj da je vjera ne otuđuje, nego osmisli i potpomaže svoje traganje za sobom.

Hrčak ID: 33809

URI
https://hrcak.srce.hr/33809

[njemački]

Posjeta: 2.444 *