Pregledni rad
Spolne razlike u psihotičnim poremećajima: od ranog rizika do terapijskog odgovora
Igor Filipčić
Ivona Šimunović Filipčić
Sažetak
Psihotični poremećaji predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov zbog ranog početka, kroničnog tijeka i visoke razine onesposobljenosti. Iako su spolne razlike u psihijatrijskim poremećajima dobro dokumentirane, njihova klinička i terapijska važnost često se zanemaruje u svakodnevnoj kliničkoj praksi, ali i istraživanjima. Muškarci i žene razlikuju se u ranim rizicima, simptomima, tijeku i ishodima psihotičnih poremećaja. Muškarci obično pokazuju raniji početak bolesti, izraženije negativne i kognitivne simptome te slabije socijalno funkcioniranje, dok žene češće imaju afektivne simptome, kasniji početak i bolju adherenciju na liječenje. Estrogen se smatra potencijalnim zaštitnim čimbenikom koji pridonosi povoljnijemu ranom tijeku bolesti i višim stopama remisije u žena. Spolne razlike prepoznate su i u farmakološkom odgovoru: žene u prosjeku postižu bolji terapijski učinak pri nižim dozama antipsihotika, dok muškarci češće zahtijevaju veće doze i pokazuju veći rizik metaboličkih komplikacija. Istodobno, žene su sklonije hormonskim i endokrinim nuspojavama, uključujući hiperprolaktinemiju i debljanje. Uz to, kronične tjelesne bolesti i multimorbiditeti značajno doprinose mortalitetu i zahtijevaju spolno osjetljiv pristup tjelesnom zdravlju. U kliničkoj praksi i istraživanjima nužno je razvijati spolno diferencirane pristupe koji uključuju ranu detekciju rizika, preciznu dijagnostiku, prilagođeno doziranje lijekova i praćenje nuspojava, kao i integraciju psihosocijalnih i rehabilitacijskih intervencija. Spolno osjetljiv, personaliziran model skrbi može poboljšati terapijske ishode, smanjiti smrtnost i unaprijediti kvalitetu života osoba sa psihotičnim poremećajima.
Ključne riječi
psihotični poremećaji, muškarci, spolne razlike, klinička slika, farmakološki odgovor
Hrčak ID:
345180
URI
Datum izdavanja:
26.2.2026.
Posjeta: 335 *