Izvorni znanstveni članak

Scenske preobrazbe Krležinih Balada Petrice Kerempuha

Drita Maroshi orcid.org/0000-0002-1992-2481

Sažetak

Krležina pjesnička zbirka Balade Petrice Kerempuha pokazala se vrlo rano poticajnom
za preoblikovanje u druge umjetničke jezike i medije, što potvrđuju sama izdanja djela i pozornost koja se posvećivala njihovoj likovnoj opremi, grafičkom oblikovanju i ilustracijama, ali i samostalna likovna (slikarska i kiparska) djela te animirani film, kao
i glazbena ostvarenja, koja su prethodila kazališnim uprizorenjima toga djela. Iako nisu
oblikovane dramskim izrazom nego poetskim, nerijetko se isticalo dramsko u Baladama te
se slijedom toga izvodila i njihova sceničnost, ali u kazalištu su prvo izvođene u recitalskom, odnosno recitalsko-glazbenom obliku. U radu se upućuje i na to da lik Petrice Kerempuha neovisno o Baladama ima svoju kazališnu povijest. Neka od dramskih i kazališnih obilježja Balada pokazala su se poticajnima za dvije predstave koje se analiziraju, praizvedbu u režiji Mladena Škiljana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1969. godine i drugu po redu scensku transpoziciju Balada u režiji Rade Šerbedžije u Teatru &TD u Zagrebu 1976. godine. Razmatraju se osobitosti scenskih svjetova koji u tim predstavama bivaju oblikovani na temelju Krležina pjesničkoga svijeta te se utvrđuje inovativnost redateljskih pristupa. Nakon kraćega osvrta na novije predstave nastale prema Krležinim Baladama (od 2000-ih) završno se podcrtava važnost uprizorenja Balada u kontekstu hrvatskoga kazališta i njegova kajkavskoga odvjetka.

Ključne riječi

Balade Petrice Kerempuha; Miroslav Krleža; intermedijalnost; kazalište; Mladen Škiljan; Rade Šerbedžija; kajkavsko kazalište

Hrčak ID:

347159

URI

https://hrcak.srce.hr/347159

Datum izdavanja:

6.5.2026.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *