Muzeologija, No. 62, 2025.
Stručni rad
Muzejski teatar: od kraljevskih vrtova do aktivnog sudjelovanja posjetitelja
Dragan Kiurski
orcid.org/0009-0009-9207-3728
; Narodni muzej Kikinda
Sažetak
Muzejsko kazalište jedan je od suvremenijih modela muzejske komunikacije. Ovaj interpretativni alat uključuje korištenje kazališnih oblika za edukaciju i zabavu, s ciljem poticanja emocija, a istovremeno poticanja kritičkog promatranja prošlosti. Hibridni je oblik jer kombinira elemente muzeja i kazališta. Korijeni muzejskog kazališta mogu se pratiti do praksi koje nisu bile strogo muzejske, poput uređenih, često umjetnih vrtova europskih vladara ili američkih moraliteta. Osim toga, njegovo podrijetlo povezano je s takozvanim „živim izložbama“, kao i s pojavom muzeja na otvorenom. Može se reći da je muzejsko kazalište nastalo u Skansenu, muzeju na otvorenom u Stockholmu. Njegov osnivač, Arthur Hazelius, švedski vizionar i folklorist, nastojao je ukloniti „muzejsku prašinu“ s predmeta i oživjeti prošlost kakva je nekada izgledala. Osim rasprave o teoriji muzejskog kazališta, autor predstavlja primjer u obliku monodrame Gledam te iz Beča, izvedene u Narodnom muzeju Kikinda. Ovaj primjer muzejskog kazališta kombinira pripovijedanje, povijesne ličnosti, interpretaciju i interaktivno, participativno kazalište. U predstavi lik carice Marije Terezije portretira volonterka muzeja Gordana Perunović Fijat, koja kroz interpretaciju u prvom, drugom i trećem licu prepričava trenutak kada je Kikinda dobila određene privilegije od carice. Iako se muzejsko kazalište smatra receptivnim, dinamičnim i angažiranim komunikacijskim alatom, ono ima određena ograničenja. Prvenstveno predstavlja nešto kazališno unutar muzejskog okruženja, što ga čini atipičnim modelom muzejske komunikacije koji se ne prakticira svakodnevno, za razliku od izložbi i radionica. Također je kritizirano zbog sklonosti davanju prioriteta zabavi i usvajanju pristupa prezentaciji koji je više „utemeljen na zanatima“ i manje znanstven.
Ključne riječi
Muzejsko kazalište; Interpretacija baštine; Narodni muzej Kikinda
Hrčak ID:
348586
URI
Datum izdavanja:
16.12.2025.
Posjeta: 0 *