Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.57.28
Važnost „dugog“ 18. stoljeća za poznavanje riječke antičke baštine
Petra Predoević Zadković
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Palma Karković
; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Sažetak
U kontekstu povijesti istraživanja antike u Rijeci „dugo“ 18. stoljeće obilježeno je zanimanjem istraživača za podatke o Rijeci iz literarnih izvora: Naturalis Historia Plinija Starijeg, Historia Romana Apijana iz Aleksandrije, kao i za vidljive materijalne ostatke rimske baštine: Rimski luk smješten u samom središtu grada, obrambene zidove na gradskim uzvisinama Kalvarija i Sv. Katarina te rimske natpise pronađene na riječkom području, ugrađene u zidove riječkih crkava. Zahvaljujući tome, u drugoj polovici 18. stoljeća postupno se u korist Tarsatike počinje napuštati, danas definitivno odbačena teorija, o Rijeci kao nekadašnjoj rimskoj Promoni. Raste interes šireg kruga ljudi za riječkom antičkom baštinom, što će početkom 19. stoljeća rezultirati stvaranjem prvih privatnih zbirki rimskih spomenika i pokretanjem stručnih i znanstvenih istraživanja. Cilj ovog rada jest revidirati znanja o doprinosu historiografa 18. stoljeća poznavanju i razumijevanju rimskih spomenika i antičke baštine Rijeke, u svjetlu recentnih spoznaja o povijesti Rijeke i njezine historiografije.
Ključne riječi
18. stoljeće; Tarsatika; Rijeka; barokna historiografija; rimski spomenici
Hrčak ID:
349076
URI
Datum izdavanja:
21.12.2025.
Posjeta: 0 *